
Reportajen Ekipa Neon Metin
Robert Trott sidadaun Australia, hetan kondenasaun ba tinan 20 iha prizaun, tanba akuzasaun 7 kona-ba abuzu seksuál hasoru labarik sira no akuzasaun 1 kona-ba tratamentu aat ba labarik sira.
Iha loron 15 Janeiru, tribunal re-aljuga fila fali kazu ne’ebe komete hos Rober Trott, tanba halo krime hasoru labarik. Iha entrevista ho Advogadu husi JU,S Juridico Social, Olivio Baros hateten Tribunal kondena prizaun preventiva ho tinan 20, tanba ho faktu ne’ebe sasin barak fo, no faktu balun hanesan video no fotografia sira.
“Tribunal deside kondena nia ho krime abuju sexual hitu, depeois ho, krime ida seluk mak krime maustratus entaun konkursu krime hamutuk ualu, husi ida nee hanesan ohin tribunal esplika pena masimu tuir kodigu penal Timor mak tinan 30, sira mos konsidera ba sirkunstansia balu entaun fo pena uniku tuir lei, ho situasaun konkursu krime, entaun tribunal kondena pena uniku mak tinan 20 prizaun”, deha Olivio iha Tribunal.
Olivio mos hateten durante prosesu husi inisiu to’o final, wainhira akompanha vitima sira, no hare desizaun Tribunal halo duni tuir knar ho diak, no fo duni justisa ba lezada sira.
“Lezada neebe mak iha situasaun ida nee, idade kiikoan idade menor (12 anos), desde nia esperensia lubuk ida ba iha hahalok sira hanesan nee, ho desizaun ida ohin klaru, haree katak iha nee iha duni justisa ba nia”
Nia mos hato’o apresiasaun ba instituisaun sira relevante, ne’ebe durante nee halo servisu lubuk ida, oinsa atu prosesu sira ne’e lao, liuliu autoridade polisia, inklui Polisia Federal Australia no PNTL, Prokurador ne’ebe halo investigasaun no inkeritu.
Ba JU,S ida ne’e serbisu boot no la fasil, laes ema hotu iha korajem, hodi bele koalia sai esperiensia sira nian.
“Ita mos nafatin liu husi atividade kii’koan sira seluk, JU,S tenta halo esforsu liu husi kazu espesifiku sira, atu introdus katak hahalok sira hanesan nee la devia, sira mos tenki iha korajem, iha brani, atu enkoraja mos maluk sira neebe mak iha esperensia ba iha situasaun sira nee, tenki iha nafatin forti atu bele koalia lia los”, dehan Olivio
Robert Trott hetan kondenasaun inisiál iha Juñu 2024 ba krime rua abuzu seksuál, hasoru menór agravadu, rezulta hosi akuzasaun inisiál ho krime abuzu seksuál, hasoru labarik hamutuk dala 100.
Arguidu halo rekursu ba desizaun, hodi defende nia absolvisaun. Tempu hanesan, JU,S nia advogadu, ne’ebé reprezenta vítima, halo rekursu no argumenta katak Tribunal Primeira Instância halo erru hodi sura numeru krime ne’ebé provadu.
Tribunál Rekursu deside la simu arguidu nia rekursu ba absolvisaun, no mantein kondenasaun, no tempu hanesan konkorda ho JU,S Jurídico Social nia advogadu kona-ba erru determinasaun númeru krime. Tanba ne’e, Tribunal Rekursu haruka fila-fali ba Tribunal Judicial Primeira Instância hodi halo análize dala ida tan, haree de’it ba kontajen loloos ba númeru krime.
Iha revizaun foun ne’e ho desizaun halo leitura iha audiénsia públika iha loron-15 fulan-Janeiru tinan-2026, Tribunál deside no kondena arguidu ba:









