Home Analisa Futebol La-hahu iha Estadiu: Saida mak Timor-Leste Bele Aprende Husi Cabo Verde

Futebol La-hahu iha Estadiu: Saida mak Timor-Leste Bele Aprende Husi Cabo Verde

44
0
Labarik sira iha akademia futebol Cabo Verde (Reuters)

By Ato Lekinawa Costa

Dezenvolvimentu futebol Cabo Verde nian fo lisaun importante ida ba Timor-Leste. Nasaun insular ida-ne’e iha populasaun rezidente liu deit ema rihun 500, ki’ik liu Timor-Leste. Nia la iha rekursu naturais barak, merkadu domestiku mos ki’ik, no hasoru dezafiu jeografiku tanba ninia rai iha ilha ketak-ketak. Sira mos la iha liga ne’ebe professional tebes, iha jogu amador nivel rejional nian depois reprezentante hosi rejiaun nian mak mai kompete iha nivel nasional. Maski nune’e, Cabo Verde konsege harii ekipa nasional ida ne’ebe bele kompete ho nasaun bo’ot no forte sira iha mundu futebol.

Susesu ida-ne’e la bele esplika deit ho talentu individual. Nia iha ligasaun metin ho dezenvolvimentu umanu. Durante tinan barak, Cabo Verde investe iha edukasaun, saude, estabilidade politika no instituisaun publika sira. Qualidade edukasaun fizika no desportu Cabo Verde nian diak liu ita nian, iha politika klaru ba ida ne’e no iha manorin sira mak rekrutadu ba edukasaun fizika no desportu. Sira ne’e hotu hatudu katak  sira investe hodi kria kondisaun atu talentu futebol bele hetan, dezenvolve no jere ho diak liutan.

Dezenvolvimentu futebol hahu molok labarik ida tama ba kampu. Nia hahu hosi inan nia saude durante isin-rua, nutrisaun ba labarik, no asesu ba servisu saude baziku. Labarik ida ne’ebe moris ho saude diak sei iha oportunidade bo’ot atu dezenvolve forsa fiziku isin-nian, rezistensia no abilidade atu joga. Eskola mos hanorin disiplina, responsabilidade, komunikasaun no kapasidade atu komprende estratejia no tatika iha kampu.

Edukasaun importante laos ba jogador deit. Sistema futebol ida presiza treinador sira ne’ebe kualifikadu, arbitru sira, administrador, mediku, fisioterapeuta, analista no jornalista desportu sira. Profisaun sira ne’e hotu depende ba edukasaun no formasaun. Tanba ne’e, bainhira nasaun ida hadiak nia sistema edukasaun, nia mos iha tempu hanesan hadiak nia sistema desportu, inklui futebol.

Cabo Verde mos benefisia husi estabilidade politika no administrasaun ida ne’ebe funsiona diak. Programa dezenvolvimentu futebol presiza planu naruk. Kompetisaun ba juventude tenke halao regularmente, treinador sira tenke simu formasaun (lisensiadu ba nivel grassroot no akademia), infraestrutura tenke hetan manutensaun no ekipa nasional tenke jere ho profisionalizmu. Iha fatin ne’ebe instituisaun desportu la forte no diak, programa sira barak dala ruma muda tuir lideransa governo nia hakarak, nune’e talentu joven sira lakon iha dalan.

Timor-Leste iha domin bo’ot ba futebol. Iha suku, aldeia no eskola sira, labarik sira joga futebol loron-loron. Bainhira iha kompetisaun internasional, povu tomak hakarak haree no apoia ita nia jogador sira. Domin ida-ne’e mak kapital sosial bo’ot ida ba nasaun. Maibe domin ba futebol deit la to’o atu halo ita kompete ho nasaun sira ne’ebe investe sistematikamente iha ema.

Timor-Leste hasoru dezafiu bo’ot iha nutrisaun infantil, kualidade edukasaun, infraestrutura desportiva, qualidade organizasaun desportu, kapasidade treinador no governasaun instituisaun sira. Talentu barak lakon tanba iha kompetisaun regular maibe sentraliza deit iha Dili, sistema kompetisaun ladiak, treinador seidauk iha qualidade ne’ebe bele orienta labarik no joven sira. Akademia futebol la funsiona ho diak no la hetan atensaun naton ho liga dezenvolvimentu futebol ho dezenvolvimentu ema nian. Labarik balun husik eskola sedu, no balun la simu nutrisaun deit no la hetan apoiu saude ne’ebe presiza atu sai atleta profisional.

Harii estadiu bele fo orgullu ba nasaun, maibe estadiu mesak la bele kria ekipa nasional forte. Investimentu ne’ebe importante liu mak investimentu iha eskola no komunidade. Timor-Leste presiza kompetisaun futebol eskolar ne’ebe halao ho regular, liga juventude iha munisipiu hotu, formasaun ba profesor edukasaun fizika no iha etapa klaru ba atleta sira hosi futebol baze ba to’o nivel nasional.

Lisaun seluk husi Cabo Verde mak kona-ba diaspora. Ema Cabo Verde barak hela iha Portugal, Fransa, Holanda no nasaun Europa seluk. Ema sira ne’e hotu laos deit hatama osan fali ba sira nia rain deit maibe mos produs talent futebolista importante.Cabo Verde-oan sira hetan treinamentu iha akademia profissional sira no depois hili sira atu reprezenta Cabo Verde. Ho sistema observasaun talentu ne’ebe diak no ligasaun emosional ho sira nia-rai rasik, Cabo Verde iha baze talentu ne’ebe bo’ot liu duke ninia populasaun rezidente.

Timor-Leste mos iha ninia ema diaspora mak oras ne’e dadaun iha Portugal, Australia, Reino Unido, Koreia do Sul, Indonesia, no nasaun sira seluk. Timor-Leste bele dezenvolve ninia sistema futebol ne’ebe avansadu ho programa diak ida ne’ebe hametin relasaun Timor-oan diaspora ho sira nia rasi rasik. Governu no Federasaun Futebol Timor-Leste presija halo program atu buka no akompaña talentu sira-ne’e, no kria ambiente ida ne’ebe halo sira hakarak reprezenta sira nia rai.

Maibe, diaspora la bele substitui dezenvolvimentu lokal. Ekipa nasional ida la bele depende deit ba jogador sira hosi liur. Timor-Leste tenke investe mos iha akademia, liga no programa juventude iha rai laran atu nune’e labarik sira munisipiu hotu-hotu iha oportunidade hanesan hodi hola parte iha selesaun nasional.

Komparasaun entre Cabo Verde no Timor-Leste atu hatudu katak populasaun ki’ik la determina futuru nasaun ida nian iha futebol. Nasaun ki’ik bele sai kompetitivu iha mundu bainhira investe ho seriedade iha ema, instituisaun no planu naruk no sistematiku ba dezenvolvimentu desportu.

Savi ida ba Timor-Leste mak politika futebol no desportu em jeral tenke haree nudar parte ida husi dezenvolvimentu nasional. Nutrisaun diak produz labarik forte. Edukasaun diak produz atleta ne’ebe disiplina no inteligente. Instituisaun forte produz kompetisaun ne’ebe organizadu. Governasaun transparente garante rekursu sira uza ba dezenvolve juventude.

Susesu iha futebol internasional la sei mai deit husi domin, slogan ka konstrusaun estadiu. Nia sei mai bainhira Timor-Leste investe iha jerasaun ida ne’ebe saudavel, edukadu no hetan apoiu diak. Esperiensia Cabo Verde hatudu katak dalan ba Copa Mundial la hahu iha estadiu; nia hahu iha sala aula, iha sentru saude, iha komunidade no iha kualidade instituisaun sira ne’ebé serbii povu.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here