
Reportajen David da Costa Gusmao
Sala Leitura Xanana Gusmão (SLXG) atribui prémiu no sertifikadu apresiasaun ba manan na’in sira ba konkursu kakerek istória iha lian Makasae no Baikenu ba Tinan 2021-2022.
Ofisial Projetu, Jeronimo Fernandes dehan ohin SLXG atribui premiu ho sertifikadu ba konkursu hakerek istoria iha lian makase no baikenu, nudar rekoñesementu ida ba sira nia esforsu no vontade kolabora iha prosesu inisiu kolekta no hakerek istória to’o mai iha faze selesaun ida ne’e.
“Ohin ita atribui prémiu no sertifikadu apresiasaun ba ita nia hakerek-na’in ba istória sira ne’e hanesan rekoñesementu ida husi Sala Leitura ba sira nian esforsu no badinas durante kolekta no hakerek istória hahu husi insiu to’o iha faze selesaun final,” Ofisial projeitu ne’e, dehan iha komunikadu ne’ebe Neon Metin Asesu liuhosi WhatsApp, kinta 27/01.
Alem ida ne’e ohin mos asina akordu ho hakerek-na’in sira ho objetivu atu nafatin kolabora hamutuk ho sira hodi bele halo produsaun istoria ne’e ba livru, garavasaun audio, video animasaun.
Manan na’in dahuluk ba istória aiknanoik iha lian makasae, Zacarias Augustu Freitas sente kontente no orgullu ba insiativa Sala Leitura Xanana Gusmão (SLXG) ne’ebé organiza konkursu hodi fo oportunidade ba estudante no juventude sira husi lian makasae no baikenu bele partisipa iha eventu sora hanesan ne’e.
“Hau sente kontente no orgullu tebes ho konkursu ida ne’e tamba bele fo oportunidade ba ami hodi kolekta no hakerek istória sira tantu istória fiksaun no aiknanoik iha ami nian lian rasik no ida ne’e hau sente buat ida ke importante tebes tamba liu husi oportunidade sira hanesan ita bele prezerva no promove ita nian lian lokál sira. Alem ida ne’e liu husi konkursu ida ne’e mos ami konsege aprende buat foun barak iha prosesu hotu-hotu, liu-liu oinsa halo peskiza, rekolla informasaun no aprende kona-ba metodu hakerek kreativu sira,” nia hateten.
Enkuantu total Kompetitor ba konkursu hakerek istória iha lian lokál Makasae no Baikenu ba tinan 2021-2022 ne’e hamutuk 25. Konkurusu hakerek istoria iha lian makasae ho Baikenu ne’e hetan fundus husi Governu Vitctoria Australia hamutuk $ 24,051.65.
Manan nain ba konkursu iha lian makasar Zacarias Augostu Freitas 10 lugar, Basílio M. da Costa 20 lugar no Atanasio Correia hetan 30 lugar iha istória aiknanoik lian makasae. Tuir mai Sonia Soares hetan 10 lugar, Nelvia Agostinha 20 lugar no Bernardo da S. de Andrade hetan 30 lugar iha istória fiksaun iha lian makasae.
Ba istória aiknanoik lian baikenu Paulino Cono Falo hetan 10 lugar, Selviana da Costa Elu 20 lugar no Orlando R. de. F. Neno hetan 30 lugar. Enkuantu ba istória fiksaun lian baikenu Serafina T. Besa hetan 10 lugar, Gregorio Cono Falo 20 lugar no Alarico Tout hetan 30 lugar.









