Reportajen David da Costa
Iha ambitu komemorasaun loron veteranus ba dala-6, Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hateten VIII Governu Konstitusionál no Parlamentu Nasionál hari fundu Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál, maibe, medida ida ne’e mak Presidente Repúblika rekorre ba Tribunal, hodi lakon nia implementasaun. Maski nune’e, Governu kontinua buka fórma seluk, atu bele fó apoiu ba kombatente sira, no Parlamentu Nasionál no Governu kontinua iha preokupasaun ba situasaun kombatente ne’ebé sei hasoru dezafiu oin-oin, iha ambitu dezafiu boot ne’ebé Estadu no Nasaun hasoru.
Maski Timor-Leste hakat ho idade tinan 20 ona, nu’udar Estadu no Nasaun ne’ebé independente ho progresu no mudansa lubuk ida, maibe, iha prosesu naruk ida ne’e, ho rekursu lubuk barak ne’ebé gasta ona, Timor sei hasoru frakeza ka asimetria sosial, politika no ekonomika lubuk ida hanesan pobreza, malnutrisaun, kultura funsionamentu no relasionamentu instituisaun Estadu nian, sei sai dezafiu iha Estadu.
Nia haktuir dezenvolvimentu integradu tenke refleta mos iha manifestasaun kompetensias no funsionamentu professional no efetivu instituisaun sira ne’ebé Estadu harii hodi refórsa independensia Nasionál, soberania Estadu, no lori naroman ba povu tomak nia moris ho dignu. Iha situasaun hanesan ne’e presiza tebes unidade, integridade, kolaborasaun no sakrifísiu hodi orienta dezenvolvimentu ba povu tomak nia moris diak. Iha situasaun hanesan ne’e presiza iha mos korajen no haraik-an atu rekoñese sala sira ne’ebé komete, frakeza sira ne’ebé kontribui ba impede dezenvolvimentu sosiál, ekonómiku no polítiku iha Timor-Leste.
Ho ida ne’e, Iha Sétimu Governu Konstitusionál, Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri mak aprova Dekretu-Lei kona ba Kriasaun Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, (CCLN), ne’ebé la hetan atensaun iha tinan barak nia laran. Los duni, estadu rekoñese papél no kontribuisaun veteranu no eroi libertasaun nasionál sira ni’an, no dedika atensaun espesiál balu ona liuhosi subsídiu finanseiru, medalla, sertifikadu rekoñesementu no instituisionaliza Kombatentes no Veteranos Libertasaun Nasionál nudar orgaun ida hodi kontribui diak liu ba dezenvolvimentu Nasionál.
Nia salienta kontinua programa Governu anterior hodi halo konstrusaun semitériu-jardins ba eroi sira, fó bolsas-estudus ba kombatente sira nia oan. Maski nune’e, presiza reajusta no reorienta fórmas apoiu hirak ne´e liu husi eskema orsamentál ida ne’ebé fó vantajen sosial no ekonómiku ba institusionalizasaun orgaun ida ne’e no fó mos benefisiu sosial no ekonómiku ba sosiedade Timor-Leste.
“Ne´e duni VIII Governu Konstitusional no Parlamento Nacional hari fundu Veterano no Kombatente Libertasaun Nasionál, maibe medida ida ne’e mak Presidente Repúblika rekorre ba Tribunal hodi lakon nia implementasaun. Maski nune’e, ita kontinua buka fórma seluk, atu bele fó apoiu ba kombatente sira, Parlamentu Nasionál no Governu kontinua iha preokupasaun ba situasaun kombatente ne’ebé sei hasoru dezafiu oin-oin, iha ambitu dezafiu boot ne’ebé Estadu no Nasaun hasoru,” dehan Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceto, iha ámbitu Komemorasaun loron veteranus ba dala-6, iha Palásiu Governu, Sesta 3/03.
Tanba situasaun agora ezije duni unidade, kolaborasaun, komunikasaun ka diálogu hodi fó solusaun laos ba deit problema interna maibe, problema mundial ne’ebé lori impaktu mai Timor-Leste. Problema alterasaun klimatika nia efeitu ba natureza, ba produsaun agrikola, ba abitasaun, ba vida sosial no ekonomika.
Nune’e mós Pandemia global afeta saude publika no saude pessoal sidadaun nian, funu entre Russia ho Ukraina, rivalidade geopolitika entre nasaun sira ekonomika no militarmente potente mos lori impaktu ba Timor-Leste nia kondisaun sosial, ekonomika no politika.
“Fundu Monetáriu Internasionál (IMF) fó sai previzaun katak, kreximentu globál tinan 2023 tu’un ba 2,9%, ne’ebé bolu atensaun mai ita hotu katak, mundu sei kontinua hasoru resesaun ekonómika. Ne’e duni, Estadu, lideres nasionais, veteranus, sidadaun hotu-hotu presiza hamutuk, servisu hamutuk, koalia ba malu, hakbiit iha nia kapasidade nudar Estadu hodi enfrent mudansas hirak ne’e no buka solusaun. Labele husik problema hirak ne’e invade ita nia fundamentu sosiál, polítiku, ekonómiku no institusionál no hafraku Timor-Leste nia ezistensia nu’udár país independente,” nia esplika.
Tanba ne’e, presiza bebeik konsertasaun komportamentu polítiku, korresaun kontinua no redifini vizaun estratéjika sira perante, dezafios internu no esternu ne’ebé Timor-Leste hasoru.










