Home Notisia Loron Referendum: Signifika Povu Liuhosi Hadi’a Kualidade Edukasaun, Saúde, Agrikultura, Ambiente no...

Loron Referendum: Signifika Povu Liuhosi Hadi’a Kualidade Edukasaun, Saúde, Agrikultura, Ambiente no Tane aas Kultura

754
0
Joven sira nia lian. [Foto: Umbelina | 30.08.2024]

Reportajen Umbelina do Reis

Selebrasaun loron konsulta Popular 30 Agostu ba dala 25 (1999-2024), juventude sira husu ba governu, atu ho sériu hadi’a povu nia moris hodi dignifika luta-na’in sira nia sakrifisu mak halo durante okupasaun to’o referendum/konsulta popular iha tinan 1999. Presiza dignifika hodi hadi’a povu nia moris liu hosi hadi’a kualidade edukasaun, saúde no agrikultura. Presiza tau atensaun mos meiu ambiente. Hasa’e mos kapasidade tékniku joven nian liu hosi investe iha formasaun profisional hodi garante servisu iha futuru ba foinsa’e sira.

Egidio dos Reis (24), hateten, referendum ne’e hanesan opsaun ida atu ita hili hodi hakotu problema ruma, wainhira ita hili hakarak ka lakohi rejime ida ho ita nia razaun fundamental, nue’e iha loron 30 fulan agostu 1999 Timor-Leste hala’o ninia referendum hodi determina ninia destinu rasik iha futuru, tamba povu Timor-Leste hetan okupasaun husi invajores Indonesia hodi halo terus povu sira durante 24 anus. Prosesu referendum ou independensia nebe povu Timor-Leste hetan ne’e liu husi kosar been, ran suli, lakon vida, hetan torturasaun no violénsia oioin mak determina ninia auto-determinasaun.

“Esperansa ba futuru nasaun nian, loron referendu ne’e hanesan opsaun ida ne’ebe mak pozitivu tebes ba povu Timor-Leste. Iha loron 30 fulan agosto 1999 timor-oan determina nia votus ba nia rai hodi sai husi konflitus invasores sira nia liman.  Hanesan joven ohin loron ha’u senti orgullu no privilengiu boot ida ba ha’u nia rai tanba sira nia sakrifisiu mak ohin loron ita hetan ona independensia 25 anus.  sai ona hanesan nasaun joven ida hodi kontinua dezenvolve no lori nia povu sai husi nakukun ba naroman”. Dehan Egidio Neon Metin, iha Becora, Kinta-feira, 29/08.

Joven foinsa’e husu ba estadu, liu-liu ba lider resisténsia sira presiza kria unidade no estabilidade ba iha rai ida ne’e no hatudu ezemplu di’ak ba jerasaun foun sira nune’e bele  banati tuir, tanba  unidade la bele ho liafuan de’it maibé presiza ho asaun, nune’e bele hametin relasaun lider sira nia hodi lori Timor ba futuru ne’ebé nabilan.

Nia rekomenda ba parte relevante, tenki tau prioridade ba seitor edukasaun tanba rai ida ne’e atu ba oin presiza prepara rekurus ida ne’ebe mak kualidade, atu garante rekursu nia kualidade iha futuru presiza dezenvolve uluk edukasaun hodi kria espasu ba joven sira atu bele aprende. Alein de ne’e governu presiza tau importasia ba seitor saude nia ekipamentus, hasa’e kualidade rekursu umanu no ekipamentus saude nian, nune’e sidadaun hotu-hotu bele ba hala’o tratamentu saude di’ak iha ita nia rai rasik. Nune’e mos governu tenki tau prioridade ba setor agrikultura tanba ita nia rai moos iha natar lubuk ida mak abandona tanba menus irigasaun.

“Ohin loron Timor-Leste selebra loron referendu ba dala 25 ona, signifika rai ne’e sai hanesan nasaun joven ida lo-loos iha mundu internasional nia matan, maibé povu barak mak seiduak senti Timor nia ukun-an lo-loos ne’e mak oinsá? Tanba povu ai-leba nia oan kontinua terus no susar halerik ba bee-moos, edukasaun no saude. Povu kontinua mout iha promesa falsu nia laran, nune’e ha’u hanesan joven foinsae ida hakarak husu ba governu la bele bosok bei-beik povu iha tempu kampaña nia laran hodi mai ho programa oi-oin hodi hada’u povu nia konfiansa, to’o hetan tiha kargu haluhan imi nia promesa ne’ebe koalia momentu de kampaiña. Tanba ukun-an ida ne’e kontribuisaun makas husi povu, estadu presiza dignifika povu hotu-hotu nia moris, nune’e povu bele senti ukun-an ida ne’e iha valor duni ba sira nia moris.” Nia dehan.

Iha Parte sorin Jufriana Da Cruz do Santos (21), hateten, loron konsulta popular ne’ebé akontese iha 30 Agostu 1999 hanesan loron istóriku ba Timor-oan sira tanba iha momentu ne’eba Timor-Leste vota hodi hetan independénsia hosi Indonézia. Husi votasaun ida ne’e, maioria vota ba independénsia, ne’e maka hahú prosesu ba Timor-Leste atu sai nasaun ida ne’ebé independente lo-loos.

“Esperansa ba futuru nu’udar joven foinsa’e, loron konsulta popular iha pontus 5, Soberania Nasionál, loron Konsulta Popular hatudu vontade povu ba independénsia. Juventude bele kontinua luta ba soberania no dezenvolvimentu no dentidade nasionál, juventude hetan inspirasaun husi loron ne’e atu valoriza kultura no identidade Timor-Leste nian. Partatisapaun motiva juventude atu envolve iha prosesu polítiku no dezenvolvimentu sosiedade, paz no esstabilidade no juventude nia papel importante tebes ba iha desenvolvimentu sustentável no kontribui ba ekonómia, edukasaun, no inovasaun hodi garante futuru.” Dehan feto foinsa’e Jufriana ba Neon Metin, kinta-feira, 29/08.

Nia rekomenda ba parte relevante, tenki tau prioridade ba setor edukasaun ne’ebé kualidade no investe formasaun profesionais no teknika ba joven Timor-oan. Alen de ne’e oinsá fó motiva ba joven sira bele proteje meiu ambiente hodi implementa polítika ba sustentabilidade ambiental nian.

Nune’e, mos joven foinsa’e Natalino Soares Guteres (25) hateten, loron referendu ne’e hanesan prosesu ba demokrasia ida ne’ebé maka bele fo oportunidade ba ema ou sidadaun sira atu hili ou vota ba opsaun sira ne’ebé bele fó vantajem ba sidadaun hotu, nune’e mos ligadu ba loron importante referendu Timor-Leste, hanesan loron ne’ebé importante tebes ba povu Timor iha tinan 1999 atu bele deside destinu Timor-Leste nian ba independensia.

“Hanesan joven ha’u nia esperansa ba futuru ligadu ba loron referendu nian, Timor-Leste presiza moris iha ambiente ne’ebé hakmatek no dignu nune’e povu ki’ik bele moris saudavel iha ita nia ambiente nasaun ne’e nian. Presiza tau atensaun seriu ba povu nia moris, setor ekonomia, saude, seguransa no politíka no sosial tanba povu maioria mak sei moris iha liña pobreza.” Nia espresa.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here