Home Notisia SEI no ADB Lansa Relatorio Final Avaliasaun Programa Hakbiit Feto Nia Ekonomia

SEI no ADB Lansa Relatorio Final Avaliasaun Programa Hakbiit Feto Nia Ekonomia

668
0
SEI no ADB hasai foto hamutuk. [Foto: Silvino]

Reportajen Silvino Freitas

Dezenvolvimentu Banku Aziatiku (ADB) hamutuk ho Sekretaria Estadu Igualidade (SEI) lansa relatorio final Avaliasaun ba Programa Hakbiit Ekonomia Feto Husi Sekretaria Estadu ba Igualidade Programa Fundu Transferensia Publika Hakbiit Feto no Grupu Vulneravel Sira, nune’e husi relatorio nee bele deskobre dezafiu ne’ebe grupu sira hasoru, no progresu ne’ebe fo susesu ba grupu feto produtivu sira husi osan fundu transferensia publika husi orsamentu jeral estadu neebe fo apoiu ba grupu feto produtivu sira, hodi empodera feto nia ekonomia iha familia no sosiedade.

Country Diretora ADB iha Timor-Leste Stefania Dina dehan, hafoin avaliasaun ba rezultadu deskobrimentu ba nia susesu no dazafiu sira liuliu konaba vulnerabilidade ambiental nian liga ho atividade hakiak animal nian neebe hasoru dezafiu balun maibé iha rekomendasaun neebe dadaun nee anota iha realtoriu hodi bele iha ninia kontituisaun.

“ABD iha ninia komitmentu atu kontinua apoiu SEI entaun ita iha programa lubuk ida ne’ebe planei ona ho nia alvu sira maka iha pontu vokal SEI, prezodente asosiasaun feto sira no buka mos atu empodera maluk feto difisiente sira iha programa fundu transferensia publika nian” dehan Country Diretora ADB Stefania Dina iha ambitu lansamentu relatorio final iha Suai Room Timor Plaza, (12/09).

Nia dehan tan, hafoin relatorio ida ne’e antes nee iha workshop hodi vokal poin ho prezidente asosiasaun feto sira sei fo feedback hodi elabora relatorio final ne’ebe dadaun ne’e lansa ona no sei apoiu SEI, nune’e husi relatorio final sei tulun hodi apoiu hodi empodera feto sira no grupu vulneravel sira hotu.

Fatin hanesan SEI Elvina de Souza dehan, kolaborasaun entre SEI ho ADB ne’e parte importante ida atu halo avaliasaun ba indepedente ba programa ida ne’ebe lao tempu naruk maibé seidauk iha peskiza ruma hodi deskobre dazafiu sira inklui saida maka halo grupu sira susesu iha sira nia atividade produtivu nian, relatorio ida ne’e importante tebes ba SEI atu bele taka dezafiu sira ne’ebe grupu feto sira infrenta no bele kontinua apoiu pasu sira neebe halo grupu sira nia susesu hodi sira mos bele jere orsamentu fundu transferensia publika ne’ebe mai husi orsamentu jeral estadu atu bele jere ho diak no efetivu liu tan.

“Razaun ne’ebe estadu Timor-Leste fo apoiu ba feto sira nia vida ekonomia tanba feto iha pozisaun unika forma ba moris, hahoris eduka jerasaun sira iha kada tempu, husi feto mak moris patriota funu no funu nain sira ne’e filozofia ne’ebe ita presiza haree no komunga didiak” dehan SEI Elvina de Souza iha Suai Room Timor Plaza.

Governante ne’e dehan tan, feto laos membru unidade sosial maibe hola parte importante iha enkuadramentu rezilensia no sustentavelidade nasaun nian, feto sira iha potensialidade barak neebe ita hotu seidauk aproveita hodi kontribui ba dezenvolvimentu, tanba ne’e SEI nafatin uza fundu transferensia publika hodi hakbiit feto sira atu feto sira iha independénsia finasialmente hodi apoiu sira no sira nia familia no bele mos fo kontribuisaun ba sosiedade.

“Meius ida mos maka ami halo empoderamentu ba feto nia ekonomia atu bele hamenus no halakon violensia domestika iha uma laran tanba dalabarak mos violensia domestika mosu tanba menus rekursu finanseiru iha familia mak sai hanesan output ba violensia domestika iha uma laran” konklui SEI Elvina de Souza.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here