Home Notisia Feto nia partisipasaun iha vida politika atinje ona 38% hodi reprezenta iha...

Feto nia partisipasaun iha vida politika atinje ona 38% hodi reprezenta iha Parlamentu Nasionál

274
0
Debate OJE tinan 2026 iha faze Jeneralidade aprovadu iha Parlamentu Nasionál (PN), (Foto-Media PM)

Reportajen Umbelina dos Reis 

Komemorasaun loron mundiál feto, direitu justisa asaun ba feto no labarik-feto hotu ho tema, “Asegura Igualdade iha pozisaun foti desizaun”, Objetivu hosi komemorasaun loron mundiál feto Internasionál ne’e atu halo reflesaun no enkoraja feto potensiál sira iha vida publiku no politika ne’ebe kualidade iha podér foti desizaun. 

Sekretáriu Estadu Igualdade (SEI), Elvina de Sousa hateten, Ohin SEI hamutuk ho Fundasaun Alola no parceiru sira halo kontinuasaun ba selebra loron mundiál feto Internasionál iha Timor-Leste, tuir lo-loos ne’e komemora iha 08 de marsu maibe momentu ne’eba atividade barak, entaun Fundasaun Alola hamutuk ho SEI ita kontinua komemora loron feto. 

Komemorasaun loron mundiál feto Internasionál ne’e laos atu meramente deit maibé halo reflesaun no progresu ba avansu sira ne’ebe feto maluk sira hasoru dezafius.” Dehan Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), Elvina de Sousa, ba Jornalista sira iha salaun vera cruz Mascarinhas, tersa-feira, 18/03. 

Governate ne’e dehan, Sekretáriu Estadu Igualdade oinsá atu koordena no lidera ba advokasia ba formasaun Igualdade Inkluzaun no garante implementasaun hosi politika nasionál no Internasionál ba komprimisiu jeneru ne’ebe mak Timor-Leste adere ba. Por ezemplu violénsia bazeia ba jeneru planu asaun nasionál ema ho defisiénsia (EhD), deklarasaun Maubisse, plataforma asaun feto ne’ebe mak kongresu nasionál nia rezultadu iha tinan kotuk. Nune’e Implementadór sira liuhosi liña ministerial halo advokasia no servisu progresu másimu ona maibé nafatin iha dezafius mak hanesan violénsia bazeia ba jéneru kontinua akontese, violénsia hasoru feto no labarik kontinua akontese inklui mundu dijitál. 

” Dezenvolvimentu teknolojia ne’ebe mak dau-daun ne’e ita uza, violénsia bazeia ba jéneru hasoru feto no labarik kiik-oan sira laos hasoru deit iha mundu real, maibe violénsia hirak ne’e feto sira hasoru liuhosi mundu teknolojia mak hanesan Facebook, Whatsap, YouTube no selu-seluk tan. Dezafius ne’ebe Feto no labarik-feto sira hasoru nafatin sai vitima ba violénsia bazeia ba jéneru hanesan violénsia doméstika, fen barak nafatin sai violénsia fíziku, psikolójiku no ekonomiku ne’ebe mak hasoru iha uma laran.” Nia informa. 

Sekretariu Estadu Igualdade mensajen hodi fo parabéns ba feto hotu-hotu iha Timor-Leste tanba loron feto nu’udar loron ne’ebe importante hodi selebra no halo reflesaun ba ita nia an katak saida mak ita halo ona ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e,  nune’e mos mensajen ba maluk mane sira nafatin sai parceiru hodi luta hasoru violénsia bazeia ba jeneru ne’ebe hasoru feto no labarik-feto. 

Iha fatin hanesan, Diretora Ezekutiva Fundasaun Alola Maria Imaculada Guterres hateten, Fundasaun Alola liuhosi eventu komemorasaun loron mundial feto nian, konvida nain ulun feto sira hodi mensajen importante hodi haforsa feto maluk sira, nune’e prezensa mos hosi MAE hodi fo informasaun konaba podér lei lokál nian, nune’e feto potensiál hodi prepara an ba elisaun munisipál nian, nune’e mos fo korajen ba lideransa feto nia no áreia lideransa politika nian. 

” Feto nia partisipasaun iha vida politika atinje ona 38% reprezenta feto iha Parlamentu Nasionál ne’e hanesan susesu bo’ot ne’ebe Timor-Leste halo iha rejiaun sudeste aziátiku, nune’e Timor-Leste sai primeiru lugar ne’e hatudu ezemplu ba igualdade jéneru iha ASEAN.” Nia dehan. 

Nia dehan, hatudu feto partisipa másimu ona iha foti desizaun iha lideransa politika nian, maske sei iha prosesu esforsu no hakbiit nia laran maibe iha nivel munisípiu feto mos prontu lidera ona hanesan iha postu administrativu, suku no aldeia. Agora tama ona iha eleisaun munisipal desentralizasaun nia entaun presiza apoiu feto iha lideransa iha áreia poder lokál ne’ebe sei akontese iha munisipál. 

“Fundasaun Alola nafatin liuhosi programa advokasia nafatin fo kapasitasaun ba feto potensiál liu-liu iha áreia politiku nune’e bele partisipa másimu iha lideransa podér lokál ba desentralizasaun nian. Nune’e Fundasaun Alola indetifika ona feto potensiál balun nune’e oinsá atu tulun hodi prepara ba eleisaun munisipál nian.”

Fundasaun Alola dau-daun ne’e apoiu feto potensiál nain sanulu, oinsá atu tulun no apoiu atu prepara ba eleisaun munisipál nian, Fundasaun Alola kapasita sira oinsá halo public speaking, no edukasaun ne’ebe diak. Feto potensiál nain sanulu ne’e hosi munisípiu Baucau,  Bobonaru, Manatuto, Ainaro no Aileu, atu bele tulun no  kobre kandidatu sira oinsá atu hakbiit no tulun feto potensiál sira hodi haknaar an hanesan lideransa servidor estadu iha nivel munisipál nian. 

Nia konklui, Timor-Leste alkansa ona iha feto nia partisipasaun iha vida politika atinje ona 38% maibe nivel lideransa komunitariu Feto nia partisipasaun sei hasoru dezafiu boot no impaktu hosi kultura, ” Timor-Leste kontinua adopta sistema patriakal ne’ebé makaas tebes, maibé liuhosi Fundasaun Alola nia esforsu no kapasitasaun ne’e foku ba oinsá hasa’e koñesimentu inklui maluk mane sira ne’ebe apoia no fo oportunidade ba feto sira iha dezenvolvimentu nasionál ida-ne’e. Nune’e Fundasaun Alola nafatin promove feto maluk sira,  oinsá atu partisipa másimu iha lideransa podér lokál nian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here