Home Meio Ambiente Setór Agrikultura Kontinua Hasoru Dezafiu Oioin Tanba Produktividade Ne’ebé Ki’ik no Mudansa...

Setór Agrikultura Kontinua Hasoru Dezafiu Oioin Tanba Produktividade Ne’ebé Ki’ik no Mudansa Klimatika

134
0
Ministru Agrikutura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) (Foto Media MAPPF)

Reportajen David da Costa

Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas (MAPPF) rekoiñese setór agrikultura, pekuária, peska no florestas kontinua sai hanesan koluna prinsipal, maibé setór sira ne’e kontinua hasoru dezafiu oioin hanesan produktividade ne’ebé sei ki’ik, variabilidade klima, degradasaun solo.

Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas (MAPPF) Marcos da Cruz, hatete, iha eventu ida ne’e la’os de’it seremonia, maibé mos momentu halo reflesaun no definisaun diresaun no hasoru malu iha tempu ida ne’ebé Timor-Leste kontinua halo nia jornada dezenvolvimentu ho determinasaun no esperansa. Iha jornada ida ne’e, setór agrikultura, pekuária, peska no florestas kontinua sai hanesan koluna prinsipal.

Tanba setór sira ne’e sustenta maioria populasaun, apoiu komunidade rurál sira, kontribui signifikativamente ba seguransa alimentar, no fortalese estabilidade ekonomia nasional. 

Maibé, setór sira ne’e kontinua hasoru dezafiu oioin hanesan produktividade ne’ebé sei kiik, variabilidade klima, degradasaun solo, no limitasaun asesu ba dadus no informasaun sientifiku no konfiavel hodi orienta utilizasaun solo, no ba planeamentu no halo desizaun.

“Dezafiu hirak ne’e fo hanoin mai ita katak dezenvolvimentu agrikultura, pekuária, peska no florestas labele bazeia de’it ba tradisaun ka pratika sira ne’ebé hatutan hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk. Maibé tenki hetan orientasaun hosi kuñesementu, siensia ne’ebé suporta hosi parseria forte,” dehan MAPPF Marcos da Cruz, iha Semináriu nasional ba aprezentasaun rezultadu peskiza rai no lansamentu ofisial livru rezultadu peskiza nian, iha salaun Tres de Marso Maubai, CCLN, Comoro, Tersa 14/04.

Nia haktuir, tanba ne’e, Nonu Governu liuhosi MAPPF, iha períodu tinan 2024-2025 hala’o estudu avaliasaun rai no mapamentu área potensial agrikultura iha Munisipiu hotu. Objektivu prinsipal mak identifika poténsial no bareira sira ba dezenvolvimentu agríkola ho sustentavel, identifika commodity ka ai-horis agríkola ne’ebé ma’is apropriadu ba kada área espesifiku, bazeia ba kondisaun rai, klima, no rekursu naturál sira.

Tanba ne’e dadus ne’ebé válidu, loos no atualizadu, bele suporta planu dezenvolvimentu setór agrikultura. Nune’e bele fó rekomendasaun kona-ba utilizasaun rai tuir nia kapasidade, aumenta produtividade, no garante sustentabilidade ba tempu naruk.

Nia salienta, estudu avaliasaun solo ne’e hala’o hosi MAPPF no ekipa konsultoria hosi Universidade Udayana- Bali, kompostu hosi peritu espesialista sira iha evaluasaun klasifikasaun rai, kimiku rai, pekuária, peska, floresta, no GIS ho remote sensing. Durante implementasaun iha terrenu, hetan akompañamentu masimu hosi Autoridade sira iha Munisipiu, Postu Administrativu no Suco.

Nune’e iha rezultadu mapeamentu ba suitabilidade solo ne’ebé aprezenta iha livru ne’ebé orsida sei lansa oferese kompriensaun abrajente no sientifikamente fundamentada kona-ba karakteristika no potensial solo iha munisipiu hotu. Proposiona orientasaun kona-ba produtu saida mak di’ak liu ba área específiku ida, nune’e bele permite prátika agríkultura, pekuaria, peska no Florestas ne’ebé efetivu, produtivu no sustentável liu.

Livru ne’e la’ós dokumentu tékniku de’it, maibé hanesan ferramenta estratéjika ida ne’ebé sei ajuda governu no parseiru sira hodi foti desizaun, orienta investimentu, hametin servisu estensaun agríkola, no ikus liu, hadi’a seguransa alimentar no povu nia moris.

Nia explika, tanba iha kontextu ida ne’e mak seminariu no lansamentu rezultadu peskiza solo ne’e iha nia signifikadu tebes.  Livru ne’ebé lansa ohin reprezenta faze importante ida ba fortalesementu planeamentu bazea ba dadus iha Timor-Leste. 

Tanb aida ne’e, primeira ves, depois Timor restaura tiha independensia nasional, foin iha dadus sientifiku ne’ebé komprensivu ho baze iha mapamentu kona-ba rai ba kada munisipiu no nia potensialidade hodi hasa’e ba produsaun agrikultura, pekuaria, peska no florestas.

“Ida ne’e atinjimentu notável ida iha mandatu Nonu Governu nian. Dadus sira ne’e fo ba ita informasaun importante kona-ba karakteristika kona-ba ita nia rain, saida mak nia bele suporta, ka kuda iha nia leten, potensial ba saida, no sira nia limitasaun ne’ebé ita presiza jere ho kuidadu. Maibe, ida ne’ebé importante liu mak ita presiza transkreve dadus sientifiku ne’e ba orientasaun pratiku ba tekniku no utilizador sira,” nia dehan.

Nia senti onradu tebes ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé ho ninia lideransa no kompromisu ba dezenvolvimentu agríkultura, pekuaria, peska no florestas, ho nia hanoin katak halo polítika bazeia ba evidénsia kontinua inspira progresu nasaun ida ne’e.

Alende ne’e mos MAPPF mos rekuñese dedikasaun hosi ekipa peskizador no konsultor sira, apresesiasaun ba MAE no PAM sira, no instituisaun sira ne’ebé mak kontribui ona ba servisu importante ida ne’e.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here