
Reportajen Joselina dos Santos
Sekretária Estadu Igualdade ba Inkluzaun (SEII) ho Komisaun Funsaun Publika (KFP) fo posse ba funsionáriu permanente na’in 17, feto na’in 8 mane na’in 9, no SEII husu ba sira atu halo serbisu ho onestu no dedika an serbí estadu, liu-liu feto maluk sira
Sekretaria Estadu Igualdade o Inkluzaun, Maria do Rosari Fatima Correira dehan iha Termu posse ne’e ho objetivu atu asegura oinsá halo advokasia liu-husi abordajem integradu jéneru, oinsá atu halo prevensaun violénsia bazeia ba jéneru feto no mane labarik feto nomos portadór difisiensia no komunidade LGBTI, Partisipasaun Feto iha área ekonomika no fó forsa ba feto sira hodi brani foti desizaun iha nivel nasional no lokál.
“Liu husi prosesu ida ne’e ami mos tauk bainhira fó sai vaga tanba dalaruma ema hanoin katak ami iha ema ruma iha laran atu bele pasa, maibé la’os tanba buat hotu tuir regras prosedimentu ne’ebé ami iha liu husi Ekipa Prezidente Juri husi SEII rasik kompostu husi vogal rua no Vogal rua seluk husi Komisaun Funsaun Publika bainhira fó sai vaga permanente kuase ema 925 mak kompete maibé liuhusi prosesu hirak ne’e ekipa juri halo selesaun dahuluk kona-ba selesaun dokumentu”, Dehan, Maria do Rosário Fátima Correia, hafoin Diskursu, iha Salaun SEII Caicoli 6/01.
Maria do Rosário Fátima Correia hatete iha teste vaga ne’e hamutuk ema na’in 925, maibe ema na’in 400 mak konsege liu ba ekipa selesaun dokumentu nian, ba etapa II ezame eskrita bainhira remata automatikamente valor sai entaun laiha ema ida mak duvida katak iha sistema familia, maibe mai ho reponsabilidade atu hala’o knaar no responsabilidade ba teknika sira ne’ebe sira aplika bazeia ba termus referensia ne’ebe ekipa juri sira fó sai.
Governante ne’e salienta etapa III mak ekipa juri sira halo entrevista ikus nia rezultadu mak hamutuk ema na’in 17 feto na’in-ualu no mane na’in-sia mak liu hodi pasa ba funsionariu permanente iha Sekretaria Estadu Igualdade ba Inkluzaun tuir grau ne’ebe iha.
SEII husu ba Funsionariu Sira bainhira hala’o servisu tenke ho onestidade liga ho sira nia kompromisu atu bele dedika sira nia-aan hodi servi estadu no rai doben Timor liu-liu servi ba feto maluk sira ne’ebe afeta ba violénsia oin-oin no seidauk hetan oportunidade no enkoraja mos feto sira atu foti desizaun iha nivel nasional no nivel lokal ba iha Munisipal Postu no Suku sira.








