Reportajen Umbelina dos Reis
Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) ho Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), aprezenta lei opsaun ba Konsellu Ministru relasiona ho opsaun polítika lejizlativa, ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa kriasaun lei ida ba arte marsiál.
Ministru Prezidensiál Konsellu Ministru, Fidelis Leite Mangalhães hateten, Ministru Edukasaun hamutuk ho Sekretariu Estadu Juventude no Desportu, aprezenta klaru ba lei opsaun ne’e oinsá atu regula tuir regra no justu, uza atributu arte marsial ne’e la’os krime maibé iha kategoria rasik no kompeténsia ba KRAM.
“Buat ne’ebé mak ita la konsidera hanesan krime, ita la presija halo atuasaun to’o polísia, ne’e KRAM mak tenke iha mandatu hodi regula ba arte marsial sira, hodi kumpre duni regra no orden. Futuru oin mai ita mos sei organiza di’ak arte marsial sira no konsidera personalidade jurídika ba arte marsial sira naturalmente bainhira bele loke i bele mos taka, kompeténsia hirak ne’e ezije arte marsial sira tenki iha rekoñesimentu no responsabilidade,” dehan, Ministru Fidelis, ba Jornalista sira iha Palásiu Governu, Kuarta-feira 25/01.
Governante ne’e hatutan, objetivu husi inisiativa lejizlativa ne’e atu rekoñese arte marsiál sira hanesan atividade desportiva no dezenvolve rejime jurídiku ida ne’ebé atu hatan ba vizaun no kontribui ba potensial husi arte marsiál sira hanesan instrumentu apoiu nian ba dezenvolvimentu sosiedade, atu garante kumprimentu efetivu rejime jurídiku no determina regra objetiva sira ne’ebé permite.
Iha parte sorin Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia hateten, ohin halo aprezentasaun ba ppsaun polítika lezislativa ne’ebé sai hanesan baze inisiativa kriasaun lei ida ba arte marsial sira. Nia dehan, arte marsial ne’e mós komponente ida pedalójiku no komponente kurikulum maibé ida ne’e foin polítika lejizlativa tanba governu presija halo alterasaun ba lei sira hanesan ne’e, tinan kotuk iha autorizasaun para halo reativasaun arte marsiais no agora presiza lei para hodi bele regula, nune’e sei halo proposta ba Parlamentu Nasional.
Nia hato’o ba hotu-hotu katak edukasaun nu’udar pillar importante no fundamental ba dezenvolvimentu iha rai ida ne’e ho nune’e investe iha edukasaun, investe ba futuru nasaun nian. Nia dehan tenki tau importánsia ba edukasaun tanba edukasaun mak save ba dezenvolvimentu nasaun nian.









