
Reportajen Agustina Amaral
Uniaun Europeia (UE) ho Plan Internasionál Timor-Leste (PITL) lansa Projetu foun “Ba futuru ne’ebé inkluzivu no seguru” hodi garante diversidade ba futuru iha Timor-Leste. Projetu ne’e sei hala’o Durante fulan 3 no sei implementa iha munisípiu Dili, Ainaro no Ermera.
“Ba futuru ne’ebé inkluzivu no seguru, loke poténsia tomak ba povu Timor-Leste iha sira nia diversidade hotu, Projetu foun ne’e, ne‘ebé implementa husi Plan International Timor-Leste, hamutuk ho ko-aplikante na‘in rua, Asosiasaun Defisiensia Matan Timor-Leste no Arcoiris Timor-Leste, sei apoia ema ho defisiénsia sira no ema LGBTQI, liu-liu feto foinsa’e sira, iha sira nia diversidade tomak, iha komunidade 12 iha Munisípiu Ainaro, Dili no Ermera hodi foti asaun no lidera goza tomak sira nia direitu umanu, liu-liu direitu sosial no ekonómiku,” hatete Diretora Nasional Interinu Plan Internasional, Fatima Estrela Soares ba jornalista sira iha Delta Nova, Kinta-feira, 09/03.
Tanba ne’e, projetu ne’e sei servisu hamutuk ho sentru formasaun profisional no rede sira ne’ebé eziste iha área violénsia bazeia ba jéneru, protesaun labarik, saúde seksual, reprodutiva no direitu. Projetu ne’e sei alvu mos ba Ministériu Nasional sira, Unidade Ema Vulnerável sira, Polísia Nasional, grupu no kanal komunikasaun sosial nasional sira.
Nia esplika, asaun ne’e foka liu ba ajuda hodi promove igualdade, inkluzaun no respeitu ba diversidade ba ema hotu, liu-liu ema ho defisiénsia no LGBTQI+, kombate estigmatizasaun, diskriminasaun no violénsia hasoru grupu sira ne’e, tulun defende direitus umanus hotu-hotu ne’ebé esensial ba dignidade umana, ne’ebé inklui responde ba nesesidade sira ba edukasaun no formasaun, i promove kondisaun servisu ne’ebe di’ak ba ema ho defisiénsia no LGBTQI no hametin protesaun legal ba grupu alvu sira liu husi advokasia hodi hametin lejizilasaun nia sensibilidade ba ema ho defisiénsia no LGBTQI.
“Iha Timor-Leste hanesan iha fatin seluk, sei iha dalan naruk atu asegura katak ema ho defisiénsia no membru komunidade LGBTQI iha direitu no oportunidade hanesan ho ema seluk. Ema ho defisiénsia no LGBTQ hasoru obstakulu no obstakulu espesífiku sira ne‘ebé fo garantia ba atensaun no asaun husi polísia no advogadu sira,” nia dehan.
Iha fatin hanesan Embaixador Uniaun Europeia, Marc Fiedrich hatete, hanesan nasaun hotu-hotu iha mundu iha populasaun ne’ebé diversu inklui individu ho defisiénsia no membru sira husi komunidade LGBTQ.
Nia haktuir, Ema ho defisiénsia iha Timo-Leste hasoru obstakulu oin-oin, ida mak menus preokupasaun no kompriensaun konaba defisiénsia husi sosiedade sira, iha ne’ebé bele lori estigma no diskriminasaun. Obstakulu seluk tan mak kuidadu saúde, edukasaun no oportinidade empregu.
Nia esklaresa katak, iha Timor-Leste hanesan mos iha fatin seluk, sei iha dalan naruk atu asegura katak ema ho defisiénsia no membru komunidade LGBTQ sira iha direitu, no oportunidade ne’ebé hanesan ho ema seluk, i ema ho defisiénsia no LGBTQ sira hasoru obstakulu no bareira espesífiku sira ne’ebé fo atensaun no asaun hosi ema ne’ebé halo polítika no advokasia sira.
Fatin hanesan Diretor Jeral SEII, Armando da Costa reprezentante Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun hateten, ohin ita hamutuk hodi lansa projeitu ida ne’ebé espesifikamente dedika ba maluk sira ho difisiente no apoiu husi Uniaun Europeia. Ita nia kolaborasaun servisu la’o ona iha governu. Nia dehan, iha polítika no komitmentu ne’ebé asegura katak sidadaun hotu iha direitu goza ba sira nia moris, livre husi kualker tipu deskriminasaun sira.
Nune’e mos baze kondisaun fíziku no mos sira nia situasaun ne’ebé dala ruma limite no atu bele ejerse ita nia funsaun hanesan sidadaun ida, no Governu iha ligasaun polítika nune’e mos komitmentu atu asegura ema hotu bele kontribui prosesu dezenvolvimentu ida ne’e ho di’ak, esforsu hotu ita halo hamutuk ho ita nia parseiru nasional, internasional hodi investe iha área igualidade inkluzaun.
Tan ne’e, iha tempu hirak liu ba SEII hamutuk ho organizasaun ho ema difisiente iha Parlamentu Nasionál atu diskuti konaba espesifikamente dedika loron nasional ema ho difisente. Projetu ida ne’e ho tentativa espera katak iha área ne’ebé liu husi Plan Internasional ba Timor-Leste bele lori mudansa iha ita nia intervensaun ei termus de polítika ni-nian no iha regulamentetu sira.
Entre tantu, projeitu ne’e ho apoiu orsamentu husi Uniaun Europeia US $666,667. Nia dehan, loron ida ohin ita halo lansamentu projetu entre Asosiasaun Halibur Difisiénsia Matan Timor-Leste, Arcoiris no Plan Internasional.








