Hakerek nain; Quintiliano A. Belo
Iha istória Timor-Leste nian, mosu ona fragmentasaun persistente hodi difikulta dezenvolvimentu identidade nasionál ida ne’ebé koezivu no sentidu objetivu koletivu. Maski iha esforsu barak atu harii instituisaun, kria lei, no implementa polítika sira, dala barak la konsege rezona ho povu ka produz rezultadu ne’ebé tanjível liu. Dezafiu la’ós de’it iha mekanizmu formál sira ne’ebé estabelese ona, maibé iha forsa subjasente impede atu serbisu hamutuk ho efetivu. Fenómenu “Maunboot-ismu” nudar paradoxu kulturál no polítiku ne’ebé establese iha estrutura sira sosiedade nian, hahu kedas antes no post independesia, nune’e lei no enkuadramentu sira ne’ebé maka orienta atu governa no orienta sosiedade la funsiona tuir intensaun. Tuir mos artigu ne’ebe publika iha Fundasaun Mahein ho nia Titlu:. https://www.fundasaunmahein.org/2024/11/09/new-elite-consensus-still-needed-maun-boot-ism-political-transition-and-timor-lestes-future-security/
Faktus ne’e, lori implikasaun ba lei no nia aplikasaun dala barak fraku ka la eziste. Instituisaun sira ne’ebé kria, maibé nia estatutu sira mamuk, lahó kapasidade atu lori mudansa ne’ebé signifikativu. Diskusaun sira akontese bei-beik, maibé lian hosi joven sira, bele matenek no hanoin ba oin, dala barak tau iha sorin tanba respeitu ba idade no karik la nesesariamente lori matenek atu hare dezafiu kontemporáneu nasaun nian. Timor-Leste, haruka ninia ema sira ba rai-li’ur hodi observa no aprende husi nasaun sira seluk, maibé dala barak koñesimentu ne’e la aplika ka internaliza didi’ak. Estudu no auditoria nasionál sira hetan enkomenda, maibé rekomendasaun sira hetan ignoransia, ka medida atu hadi’a nasaun nia situasaun la sufisiente ka la ezekuta ho di’ak.
Timor-Leste iha poténsia atu sai nasaun ida ne’ebé buras, unidu ho objetivu komún ba dezenvolvimentu, maibé barreira istórika no estruturál “Maunboot-ismu” kontinua impede atu realiza vizaun sira ne’e, nufim esforsu sira ne’ebé halo ona lakon leet deit hodi rezulta progresu desemvolvimento stagnadu durante tinan rua nolu resin lima nia laran. Tamba ne’e duni tempu too ona no tempu mak agora duni, atu Timor-Leste bele hakuak ninia potensiál sira no hakat ho fiar-an ba era foun ida dezenvolvimentu nian. Apezarde faktu hatudu katak Timor-Leste nia juventude barak liu fali jerasaun tuan sira, mesmu estrutura polítika sei mantein domina hosi figura xave no faksaun sira ne’ebé forma ona nasaun ne’e dezde hahu Timor Leste nia independénsia.
Dezafiu tranzisaun jerasionál iha Timor-Leste ligadu kle’an ho fragmentasaun estrutura polítiku no figura xave sira. Paizajen polítika nasaun nian define hosi dominasaun hosi faksaun oioin, ida-idak ho nia partidu no lideransa rasik, ne’ebé trava konsensu. Aleinde ne’e kultura “Maunboot-ismu” dala barak troka interese koletivu hodi kria situasaun ne’ebé líder polítiku sira lakohi atu submete ba malu, prefere ida-idak atu mantein influénsia hodi sai kontrolo sentrál katak “Mate mak Troka.” Nu’udar rezultadu, mekanizmu esensiál ba tranzisaun, ne’ebé tenke sai konsensu, hetan sobu beibeik hosi divizaun sira-ne’e. Atu halo tranzisaun ida ne’ebé jenuínu sai posivel, importante tebes ba líder polítiku sira hotu atu tau sira nia afiliasaun partidária sira no foka de’it ba sustentabilidade nasaun nian ba tempu naruk, inklui prontu atu hases tiha interese pesoál ka partidáriu no tane ass interese estadu nian, la’ós halo sakrifísiu dramátiku, maibé konsidera ho sériu estabilidade nasaun nian ba tempu naruk.
Estadu barak iha mundu hasoru dezafiu hanesan iha sira-nia tranzisaun rasik, hanesan Afrika-Súl nia tranzisaun hosi apartheid, ne’ebé líder sira hanesan Nelson Mandela no F.W. de Klerk bele haree liu sira nia faksaun polítika rasik no foka ba rekonsiliasaun nasionál. Ba Timor-Leste, susesu hosi tranzisaun hanesan ne’e depende mos ba vontade atu serbisu hamutuk, hakat liu divizaun sira ne’ebé mak fahe, no hili lideransa ida ne’ebé enkarna unidade no hanoin ba oin, hetan rekoñesimentu nasionál no iha abilidade atu unifika nasaun, nune’e garante nasaun nia futuru sustentável. Ida-ne’e signifika tau fiar iha jerasaun foun no intelektuál sira ne’ebé iha abilidade no previzaun atu lori nasaun ba era foun dezenvolvimentu nian. Katuas sira tenke fiar jerasaun foun, no jerasaun foun tenke hatudu matenek atu harii fundasaun ne’ebé estabelese ona hosi pasadu, hodi kria vizaun nasionál ida progresivu no inkluzivu ba futuru.
Tranzisaun jerasionál, iha teoria, parese hanesan pasu lójiku no progresivu ba Timor-Leste. Nasaun barak halo ona no konsege susesu. Tuir mai ezemplu balun hosi nasaun sira ne’ebé maka konsege halo tranzisaun jerasionál, aleinda Africa do sul ho grau susesu oioin:
Koreia-Súl. Koreia-Súl oferese ezemplu forte ida kona-ba tranzisaun lideransa jerasionál. Hafoin períodu ditadura militár nian, nasaun ne’e muda ba sistema governasaun demokrátiku iha finál sékulu XX. Líder joven sira, hanesan Roh Moo-hyun (eleitu iha 2002) no tuirmai Moon Jae-in, reprezenta mudansa hosi polítika tuan ne’ebé domina hosi militár. Sira mai husi jerasaun foun ne’ebé foka liu ba demokrasia, direitus umanus, no moderniza ekonomia. Tranzisaun ida-ne’e hetan apoiu hosi movimentu sira sosiedade sivíl nian no eleitoradu ida ne’ebé envolve, ne’ebé lori Koreia-Súl sai hanesan nasaun ida ne’ebé prósperu no demokrátiku liu iha Ázia.
Xile. Xile nia tranzisaun hosi ditadura ba demokrasia iha dékada 1990 maka ezemplu seluk hosi mudansa jerasionál ne’ebé susesu. Hafoin Augusto Pinochet nia ditadura militár remata, líder sira ne’ebé joven liu, inklui Michelle Bachelet (ne’ebé sai nu’udar prezidente dala rua), ajuda orienta nasaun liuhosi demokratizasaun, reforma direitus umanus, no modernizasaun ekonómika. Movimentu sira ne’ebé lidera hosi foin-sa’e sira iha Xile, partikularmente iha área sira edukasaun no dezigualdade sosiál, kontinua forma paizajen polítika iha tinan hirak ikus ne’e, ne’ebé kulmina reforma foun sira no mudansa konstitusionál sira.
Tunízia. Tunízia, hafoin Primavera Árabe iha tinan 2011, haree mós mudansa jerasionál iha lideransa, ho polítiku sira ne’ebé joven liu no grupu sira sosiedade sivíl nian ne’ebé hola papél ida ne’ebé proeminente hodi forma tranzisaun demokrátiku nasaun nian. Tunízia nia populasaun ne’ebé joven liu hala’o papél krítiku ida hodi ezije liberdade, justisa no oportunidade sira ne’ebé boot liu, hodi lori ba formasaun sistema polítiku ida ne’ebé nakloke. Tranzisaun nasaun nian hetan susesu relativamente kompara ho nasaun sira seluk Primavera Árabe nian, maski dezafiu sira sei iha termu dezenvolvimentu ekonómiku no estabilidade polítika.
Nepal. Iha Nepal, monarkia hetan abolisaun iha 2008, no nasaun ne’e tranzita ba repúblika demokrátiku federal. Fo tempu, figura polítika no ativista sira ne’ebé joven liu sai prominente, lidera reforma sira no dezafia elite polítika tradisionál. Mudansa jerasionál ida-ne’e hasoru rezisténsia hosi faksaun polítika sira ne’ebé metin ona, maibé mudansa iha paizajen polítika reflete dezeju luan liu ba modernizasaun no inkluzividade.
Ruanda. Tranzisaun Ruanda nian hafoin jenosídiu 1994 mós envolve mudansa jerasionál ne’ebé signifikativu. Paul Kagame, ne’ebé asume lideransa iha tinan 2000, reprezenta jerasaun foun ne’ebé determinadu atu harii fali nasaun no prevene violénsia iha futuru. Governu Ruanda nian iha Kagame nia okos foka ona ba rekonsiliasaun nasionál, dezenvolvimentu ekonómiku, no modernizasaun nasaun nian. Maski polémika iha aspetu balun, Kagame nia lideransa ajuda ona Ruanda mosu hanesan ekonomia ida ne’ebé maka krese lalais liu iha Áfrika.
Ezemplu seluk ne’ebé Timor-Leste bele foti mos hosi Indonézia rasik, ne’ebé hahu ho “era reformasi” nufim hamosu “Joko Widodo (Jokowi)”, ne’ebé mosu ho haraik-an nu’udar won cilik hosi Solo no depois nu’udar governadór Jakarta, ikusmai sai prezidente Indonézia nian. Jokowi nia susesu la’ós de’it kona-ba ninia matenek polítiku maibé kona-ba ninia abilidade atu inspira vizaun ida ba modernizasaun no reforma, hodi hadook an hosi elite polítika ne’ebé metin iha kapitál. Movimentu reforma Indonézia nian destaka importánsia hosi lideransa ne’ebé hanoin ba oin, nakloke ba mudansa, no la ta’uk atu dezafia status quo. Jokowi nia mandatu hatudu katak ho foku ne’ebé loos ba governasaun, modernizasaun, no futuru, tipu líder foun ida ne’ebé maka intelektualmente impulsionadu no komprometidu ba progresu nasionál, maski iha sistema ida ne’ebé maka domina kleur ona hosi forsa polítika sira ne’ebé maka estabelese ona .
Iha Timor-Leste, aprosimasaun hanesan iha leten sei sai posivel, wainhira “Jerasaun líder sira ne’ebé tuan liu” ne’ebé hala’o ona papél sentrál iha nasaun nia luta ba independénsia no nia tinan formativu sira tenki iha vontade atu hakat ba kotuk, la’ós ho espíritu derrota nian, maibé permite líder sira ne’ebé joven liu, no haree liu ba oin. Ida-ne’e la signifika atu abandona matenek no esperiénsia, maibé kria espasu ba lideransa foun sira atu halo inovasaun, modernizasaun, no kompetitividade globál. Tenke “kuidadu pasadu nudar istória” ba “oportunidade sira iha futuru”, hodi forma polítika sira ne’ebé sei lori Timor-Leste tama iha sékulu XXI.
Hare ba esperiensia ho tranzisaun no nia grau susesu sira iha leten, tuir atan hau nia hanoin lojiku, Atu navega ho susesu tranzisaun jerasionál Timor-Leste nian, esensiál tebes atu foka ba lideransa ne’ebé la’ós deit iha “kapasidade intelektuál” maibé mós kombina “formasaun akadémika klase mundiál” ho “esperiénsia governasaun no prátika ezukuta” mistura ida ne’ebé ideál koñesimentu no aplikasaun iha mundu reál. Aprosimasaun ida-ne’e sei envolve haburas líder sira ne’ebé hetan edukasaun hosi universidade sira ne’ebé di’ak liu iha mundu, iha ideia sira ne’ebé avansadu iha governasaun, ekonomia, no elaborasaun polítika, aleinde iha mós komprensaun kle’an kona-ba “esperiénsia orgánika, iha baze” realidade moris no aspirasaun povu Timor-Leste nian. Kombinasaun ida-ne’e garante katak líder foun sira ekipadu atu hasoru dezafiu kompleksu sira mundu modernu nian.
Lideransa la’ós de’it dudu hosi divizaun ideolójiku ka istóriku sira, maibé hosi pensamentu prátiku, orientadu ba rezultadu ne’ebé tau nasaun nia prosperidade ba tempu naruk iha oin. Líder ideál maka tenke no bele “aplika prátika di’ak liu iha mundu” ho dalan ne’ebé relevante ba Timor-Leste, enkuantu komprende importánsia unidade nasionál no kompleksidade realidade atual. Hanesan haree iha nasaun sira seluk ne’ebé maka susesu ona iha tranzisaun sira hanesan Indonézia ho “Jokowi”, ka mezmu iha “Koreia-Súl”, líder sira ne’ebé maka joven liu no kombina edukasaun formál ho esperiénsia governasaun no la’ós de’it intelektuál hosi realidade, maibé indivídu sira ne’ebé komprende situasaun real no iha kompromisu kle’an ba dezenvolvimentu orgániku nasaun nian.
Ikuz liu atan hau hakarak reitera katak, aprosimasaun ida-ne’e mos sei garante katak líder sira iha futuru tenki realista no pragmátiku, foka ba polítika sira ne’ebé bele asionável no orienta ba progresu nasionál sustentável. Orientasaun ne’ebé realistiku, la’ós dramátiku sei ajuda evita estagnasaun, hodi prepara palku ba tranzisaun jerasionál ne’ebé foka la’ós ba konflitu pasadu maibé ba alkansa estabilidade no kreximentu ba tempu naruk Timor Leste nian nee realidade dunik no laos drama tuir sejestaun no preukupasaun sira Fundasaun Mahein ne’ebe husu “Urjente ona ba katuas sira atu mai hamutuk para rezolve divizaun no estabelese vizaun unidu ba futuru. Lider sira tenke komprende katak ameasa bo’ot liu ba estabilidade iha futuru husu katuas sira atu husik sira nia odiu no konflitu iha kotuk, no hare’e ba oin hodi kria konsensus foun ida ne’ebé refleita no avansa mehi povu Timor-Leste nian. Karik katuas sira foti asaun ne’ebé responsável no inkluzivu, Timor-leste bele atinje unidade polítiku ne’ebé ita presiza atu bele hasoru dezafiu sekulu 21 nian” ***










