Home Notisia Prezidente Relata Pobreza Multidimensional  Aas to’o 45.8% no  Insidénsia Aas Ba Violénsia...

Prezidente Relata Pobreza Multidimensional  Aas to’o 45.8% no  Insidénsia Aas Ba Violénsia Doméstika

1282
0
Presidente Republika, Dr. Jose Ramos Horta. [Foto: Neon Metin | 20.05.2025]

Reportajen David da Costa

Presidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta, hatete, Timor-Leste iha redusaun signifikante iha pobreza hahú kedas iha tinan 2002, Timor-Leste nia pobreza ne’e multidimensionál nafatin aas iha 45.8%. Timor-Leste mos iha insidénsia aas kona-ba violénsia doméstika.

“Maski iha redusaun signifikante iha pobreza dezde 2002, pobreza multidimensionál nafatin aas ho 45.8%. Ita iha insidénsia aas ba violénsia doméstika,” Dehan Presidente Repúblika Ramos-Horta Iha nian Diskursu Aniversáriu Restaurasaun Independénsia Timor-Leste Ba dala-23 iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Dili, Tersa 20/05.

Nia haktuir, maibé, UN Women rekoñese katak Timor-Leste halo progresu signifikativu iha implementasaun instrumentu legál internasionál sira, hanesan Konvensaun kona-ba Eliminasaun forma diskriminasaun hotu-hotu hasoru Feto, Konvensaun kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia no Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoins Unidas 1325, ho relasaun ba promosaun igualdade jéneru no empoderamentu ba feto joven no feto adulta sira iha domíniu edukasionál, sosiál no polítiku.

“Ha’u hein katak iha tinan 5 to’o 10 oin mai ita sei halo progresu liután iha kriasaun empregu ba foin-sa’e sira, hadi’a edukasaun no saúde, habelar investimentu iha agrikultura, seguransa ai-han no halakon stunting, malnutrisaun infantil no mortalidade infantil no inan,” Ramos-Horta nia esperansa.

“Ita integradu tomak iha ita-nia rejiaun Sudeste Aziátiku. Liu metade hosi ita-nia importasaun sasán no mákina sira mai hosi Indonézia, Austrália, Singapura no Xina,” Nia dehan.

Nia esplika, maski Timor nia medida modestu, tuir dadus ikus liu hosi Gabinete Nasionál Estatístika Indonézia nian (BPS), ne’ebé fó sai iha Outubru 2024, Timor-Leste hetan fatin daneen entre nasaun sanulu ho númeru vizitante aas liu ba Indonézia.

Iha de’it fulan ida, Agostu 2024, sidadaun timoroan hamutuk 68.142 maka rejista vizita Indonézia. Númeru vizitante timoroan sira ba Indonézia hetan klasifikasaun dalima hafoin de’it Malázia, Austrália, Xina no Singapura.

Iha tinan 2002, Timor iha de’it médiku na’in 20 ba ema millaun ida. Agora daudaun Timor iha liu 1,200 ba populasaun ida ho maizumenus 1,500,000. Iha tinan ne’ebá, eletrisidade to’o de’it iha kapitál ho intermitente. Ohin loron, liu 98% hosi teritóriu ne’e kobre ona. Lakleur tan Timor-Leste sei iha ligasaun globál liuhosi kabel submarinu ida, ne’ebé maka fó forsa ba Timor nia esperansa atu atinji lalais dijitalizasaun kompletu no ligasaun eletróniku ho mundu.

“Iha fulan-novembru 2022, ita inaugura Portu modernu Tibar nian ho parseria públiku-privadu (PPP) da-huluk ne’ebé asina entre Timor-Leste, Banku Mundiál no empreza Bolloré, ne’ebé sei jere portu ne’e durante tinan 35 nia laran,” Nia hatete.

Nune’e mos  iha tempu badak serbisu atu habelar Aeroportu Internasionál Díli, ho finansiamentu nasionál no kontribuisaun jeneroza husi Austrália no Japaun. kontinua investe, liuhusi Timor-Leste nia rekursu rasik, iha jestaun bee-hemu nian, lixu urbanu no kriasaun eskola exelente ba formasaun ba profesór sira.

Prioridade sira ba investimentu nasionál no estranjeiru iha infraestrutura sira inklui otél fitun lima oioin, sentru konvensaun ida, marina ida iha portu antigu Díli nian no dezenvolvimentu ba tasi-ibun tomak.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here