Home Analisa AI iha Finansa Naun-Lukrátivu: Tanbasá Maka Adoptasaun Ida-ne’e Bele Transforma Responsabilidade no...

AI iha Finansa Naun-Lukrátivu: Tanbasá Maka Adoptasaun Ida-ne’e Bele Transforma Responsabilidade no Efisiénsia

376
0
komunidade feto ho mane iha ne'ebe sai parseiru ho Oxfam iha Timor-Leste. [Foto: Oxfam iha Timor-Leste]

Hakerek-na’inWaqar Ul Malik

EditorPankaj Anand, Aderito do Rosario da Cunha Mambares

Iha kalan ida ne’ebé okupadu no estrese loos iha eskritóriu. Relatóriu doadór nian ida tenke halo hotu iha kalan ne’ebá, no ha’u luta hela ho fórmula sira no liga dadus ne’ebé la iha koneksaun ba malu tuir modelu relatóriu doadór nian. Dadus ne’e rasik hetan ona revizaun no verifikasaun iha fulan neen liubá maibé atu atualiza de’it tuir modelu ida ne’e, sente hanesan sa’e foho ida ne’ebé lori oras rua nia laran. Ha’u submite relatóriu tuir tempu, maibé iha loron tuirmai ha’u realiza katak pagamentu balu ne’ebé ha’u aprova ona laiha lista partisipante sira ba eventu ida.

Ha’u hatete ba ha’u-nia aan katak ha’u sei haktuir tuir kedas ida ne’e. Maski nune’e, sentimentu la hakmatek hela ho ha’u, sentidu katak buat importante ruma la hetan atensaun, la’ós tanba neglijénsia, maibé tanba tempu barak liu maka konsume hosi serbisu repetitivu, ne’ebé la kreativu.

Ita barak iha knaar finansa nian hatene ho di’ak tebes senáriu ida-ne’e.

Ha’u hanoin hikas tempu ida uluk iha ha’u nia kareira bainhira ha’u halibur informasaun balun husi journál banku nian atus ba atus uza kalkuladór, no ha’u tenta ida-idak maibé produz totál ne’ebé diferente. Iha tempu hirak ne’ebá, ema ne’ebé uza monitor no CPU ne’ebé boot, ida ne’e ema balun iha tempu ne’ebá bolu dehan ‘kaixa májiku’, bele halo ida ne’e lori minutu balun de’it ba serbisu ne’ebé mak ami halo lori oras barak. Ohin loron, mákina sira ne’ebé boot ne’e transforma sai ona hanesan laptop ne’ebé maka ki’ik, no kálkulu báziku sira la’os ona hanesan obstákulu. Maibé ekipa finansa sira nafatin gasta oras barak hodi rejenera spreadsheet sira, verifika repetidamente dadus sira ne’ebé hanesan, no produz relatóriu rutina sira, to’o onda foun ba intelijénsia artifisiál nian ne’ebé neineik no ho nonook hahú tama iha ami nia serbisu iha tinan 2020.

Iha inisiu, ha’u kuidadu loos. Teknolojia foun sempre lori tauk: tauk husik hela iha kotuk, tauk lakon kontrolu. Ha’u ultrapasa ona mudansa hosi livru bo’ot manuál sira ba sistema kontabilidade komputadorizadu, no lisaun ida ne’ebé ha’u rai hela mak, teknolojia bele sai hanesan apoiu ida, maibé ida-ne’e nunka troka responsabilidade profisionál. Akuntabilidade nafatin fila-fali mai ita ema.

Ha’u nia interasaun dahuluk ho chatbot AI nian hanesan baibain. Resposta sira sempre jenériku no dalaruma halo ema hakfodak, ho maneira ne’ebé halo ita sente komprende maske la hatete buat barak. Ha’u preokupa ho prejuizu, erru sira, no konfiansa liu. Maibé ho tempu, bainhira ha’u fornese kontestu no dadus reál, ferramenta ne’e hahú apoia ha’u nia serbisu iha maneira prátikal sira. Ida-ne’e ajuda ha’u harii painél dezempeñu finanseiru simples ida hosi informasaun ne’ebé ha’u iha ona. Iha tinan lima to’o neen ikus ne’e, AI mós dezenvolve di’ak liu no matenek liu. Hanesan teknolojia ne’ebé maka evolui, ida ne’e nafatin hanesan obra ida ne’ebé maka iha hela progresu nia laran, hadi’a beibeik, maibé presiza nafatin julgamentu umanu, hanoin krítiku, no supervizaun husi ita ema.

Derepente, númeru sira ne’ebé uluk halo konfuzaun ba kolega sira ne’ebé la’os hala’o serbisu finanseiru sai fasil liu atu komprende. Envezde esplikasaun naruk sira, ha’u bele hatudu tendénsia sira, risku sira, no progresu sira iha tempu badak. Konversa sira kona-ba finansa sai foka liu ba desizaun sira duké númeru sira de’it.

Esperiénsia neʼe hanorin haʼu lisaun importante rua. Primeiru, AI bele liberta ekipa finansas sira hosi tarefa repetitiva sira no ajuda ita haree dezempeñu finanseiru ho klaru liu no sedu liu. Segundu, enkuantu profisionál finansa sira labele moe atu adota AI, sira tenke iha nafatin konxiénsia tomak katak responsabilizasaun, transparénsia, no padraun profisionál sira sempre hela ho sira. AI hanesan aliadu ida, la’os razaun ida. Responsabilidade atu aprova tranzasaun sira, asegura ezatidaun, no interpreta rezultadu sira labele delega ba ferramenta ida. Se ita hasai responsabilidade husi ema, ita fó risku hodi hafraku responsabilidade ne’ebémaka doadór sira no komunidade sira hein hosi ita. 

Ita muda ona hosi livru manuál (ledger) sira ba ‘kaixa májiku sira’ no agora ba AI. Ferramenta sira kontinua muda, maibé ita nia misaun la muda. Pergunta loloos maka se ita prontu atu lidera mudansa foun ida-ne’e enkuantu mantein julgamentu profisionál no responsabilidade étika iha ema nia liman.

Ba setór naun-lukrativu iha Timor‐Leste, dalan ba oin la presiza sai kompleksu. Hahú ki’ik. Halo pilotu ba ferramenta sira AI nian iha tarefa sira ho risku ki’ik, investe iha formasaun báziku ba funsionáriu sira, no halo verifikasaun simples sira iha fatin atu nune’e ita ema bele verifika rezultadu sira. Uza teknolojia atu hadi’a relatóriu, aprendizajen, no transparénsia, la’os atu subar prosesu sira ne’ebé fraku. Se ita aprosima AI ho maneira ida-ne’e, ida-ne’e bele ajuda ita atu serbisu ho matenek liután, hametin responsabilizasaun, no ikusmai serve ita-nia komunidade sira ho di’ak liután, enkuantu mantein akuntabilidade iha fatin ne’ebé nia pertense.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here