By Martinho G. da Silva Gusmão
Liu husi website official www.martinhogusmao-center.tl hau publica artigo husi Ato ‘Lekinawa’ Costa ho titulo “Martinho Gusmão Keta Dun Matak Keta Bosok”. Le liu de’it, hau hatene katak Lekinawa ran sae makaas los, dehan katak hau dun Neon Metin nudar “makelar kasus”. Atu hetan simpatia no coligação ampla, nia koko atu dada tan Conselho de Imprensa, Pradet no JUS, Rede Feto, Procuradoria Oe-Cusse, Komisaun Direito ba Labarik, PNTL, Medico no RENETIL ho activista ida-rua. Maibe, atu hatudu ninia “gengsi” nune’e Lekinawa hakarak halo defesa de honra ba Neon Metin de’it. Ba hau, Lekinawa halo prestige Neon Metin sai tiha Neon Maten no Neon Metan.
Neon Metin!
Lekinawa hanoin katak nia mesak de’it mak hatene luta RENETIL nian iha Jawa. Nune’e, koko atu explica konaba Neon Metin ninia luta nudar media klandestina iha Indonesia no ema sani too iha Australia, Amerika no Europa. Ne’e Lekinawa ninia megalomania ida. Hau hatene Neon Metin halo ninia papel ida de’it iha RENETIL. Maibe laos único. Lekinawa “terlalu pede” foti Neon Metin level hanesan ho RENETIL. Iha dalan oi-oin RENETIL hakat tuir atu luta. Keta dehan ba hau katak membro RENETIL hotu le Neon Metin deit. Maibe, keta dehan mos katak RENETIL nia metodologia ba luta mak hakerek iha Neon Metin deit.
Uluk iha Jawa, hau nunca hakerek iha Neon Metin. Maski nune’e, hau hakerek iha Kompas, Surya, Jawa Pos, Mingguan Hidup to’o Suara Timor-Timur no Seara. La’os maka’as tebes hanesan Neon Metin ho Lekinawa, maibe pelo menos iha Malang hau sai editor ba livro nebe knua “Sigura-gura Barat no. 2” hasai ho titulo “Menantikan Lorosae”, abstract mai husi skripsi no tesis nebe frater sira hakerek. Keta haluha, ema RENETIL nian balun ba demo, seluk participa iha debates. Sura mos mahasiswa sira iha UNTIL no Politeknik nebe nunca hatene Neon Metin, maibe sira mos hisik kosar-wen no mata-wen to’o fakar ran. Hau hakarak dehan luta iha clandestine ne’e ITA hotu … keta lori toman aat husi Partido nian hodi hatama iha discurso publico gosta gaba-sola dehan “HAU”. Hau la aceita mentalidade partidária nian lori tama iha RENETIL. Iha RENETIL laran la iha “guru” la iha “murid” maibe hotu-hotu iha processo “pembelajaran” katak “perjuangan”.
Neon Maten?
Iha artigo «In Memoriam Febriana Bana: Martin Heidegger dehan “Sein zum Tode”», hau la iha intenção sa tan inclinação atu acusa Neon Metin. Hau temi deit “autor” sira iha tragedia Topo Honis. Iha film no drama ka novel karik, ema dehan protagonista ho antagonista. Iha ne’e hau foca liu ba Febriana Bana nebe mate.
Hau preocupa tebes tan activista sira bidu tun sae, liki ba mai mak Arcebispo Dili nia carta. Hanesan fali, Dom Virgilio ne’e tane metin los activista anti-pedofilia. Hau hare arcebispo nia apelo ne’e ba protagonista no antagonista hotu. Uluk liu (no. 5 iha carta), nia dehan Padre ho Diacono, Madre no Frater sira “labele intervem” processo iha MP. La iha ida mak intervem duni. Hau nia artigo ne’e atu explica momos tanba saída no oinsa mak Padsre sira labele halo intervenção ba processo ne’e. Hau aumenta: decisão husi Vaticano ne’e urusan Santo Padre ho SVD nian. Hau surpresa, editor matenek boot hanesan Lekinawa la consegue le hetan hau nia ideia ida ne’e.
Tuir mai (no. 6 iha carta), Dom Virgilio hakerek momos los, “Mai ITA colabora no fo apoio tomak ba Ministério Público atu halo lolos processo justiça hodi fo apoio ba vitima sira”. Agora ita identifica VITIMA SIRA ne’e se? Hau hanoin, “vitima” ba pedofilia ne’e Neon Metin mak “expert”, tan consegue produz vídeo nebe resulta JUS katik husi TDO, no Fokupers “pecat” nia direitora no husu “divorcio” ho JUS. Agora, “vitima” nebe mosu husi “visum obrigatório” ne’e ninia resultado mak labarik 30 rame-rame mosu iha media halo denuncia, inclui Kay Rala Xanana Gusmão hasai liafuan 3 ba ONG sira – “ilegal”, “imoral” no “criminosa”. Hau la hare Ato ‘Lekinawa’ halo reação ruma hasoru Xanana nia acusação ne’e (kurang nyali kale, ya, mas). Husi na’in 30, la iha ema ida mak ko’alia konaba FEBRIANA BANA. Tan ne’e mak hau hakarak bolu ita nia atenção ba mate-bian ne’e. Nune’e, ninia titulo hau tau “IN MEMORIAM … SEIN ZUM TODE”. Mungkin istilah ini terlalu tinggi dari ketinggian, mas Lekinawa ya! Nuwun pangapunten! Ho titulo nee deit hau hakarak bolu atenção, fanu Neon no haMetin fuan luta ba mártir inocente.
Hau foti “datum”, katak ita ema sei mate. Lekinawa hakarak “factum”, oinsa mate. Liu husi “datum” hau dehan deit buat ida: Febriana Bana mate. Liu husi “factum”, Lekinawa atu dehan saída, hau la dun intende didiak! Maibe, hau dehan, nia mate depois “visum obrigatório”. Oinsa atu fo provas? Dalan ida deit – loke hikas Febriana Bana nia rate no halo “autopsia post-mortem”. Depois husu tuir loron no fatin mate. Beres, too?
Neon Metan?
Ami husi Igreja Catolica ne’e, wainhira hare ema mate ne’e ami hateke ba Maromak Ukun-Fuan V dehan “keta oho”. Hau dehan AMI, tan Lekinawa hare ema mate nia husi religião seluk dehan fali Ukun-Fuan VIII: “keta bosok, keta dun matak ema”. Desculpa – ami nia religião la dehan ida ne’e. Ne’e duni hau la tama grupo sumbu pendek “ajaran sesat”.
Hau sente, Lekinawa néon-metan. Halo nusa mak perante ema nia mate, liu-liu labarik inocente chefe Neon Metin labele halo jornalismo investigativo ida? Wainhira Neon Metin halo vídeo konaba vitima pedofilia … ne’e mundo tomak quase louva Lekinawa nia profissionalismo, coragem no liu-liu level moral nebe aas tebes. Hau hanoin, quase atu fo Pulitzer Prize kategori “foreigner”. Maibe, paradoxalmente, vídeo rua nebe Neon Metin hasai ne’e hamosu deit “disgust” (rasa jijik) ba jornalista sira nebe sei iha “delicadeza cultural” tuir lisan Timor-Leste nian. Moe liu tan wainhira vídeo hirak ne’e la sustenta caso Topo Honis. Tan ida ne’e laos Neon Metin RENETIL nian, maibe Neon Metan “markus” nian. Hau admira tebes, tan sa mak Procurador Oe-Cusse la lori Neon Metin nia vídeo, maibe ba bolu fali labarik 21 nebe ikus mai la presta sira nia declaração. Memalukan Neon Metin! Nudar membro RENETIL hau bele deit dehan ba Lekinawa – “hatiku hancur mengenang dikau// berkeping-keping jadinya//”. Lekinawa nebe uluk kritis, logis no moralis, agora tun ba limbo tan deit fanatismo “menjijikkan” (tan usa liafuan “tee” iha nia artigo hasoru hau). Los liu, hau sente Procurador sei salva ninia néon hodi la hatama “provas” husi Neon Metan.
Hau hanoin, cocok liu mak usa vídeo Neon Metin nian atu dehan “keta bosok, keta dun matak”. Hau nia artigo “In Memoriam … Sein zum Tode” ne’e hatudu liu paixão no compaixão ba Febriana nia mate. Tuir teoria hakerek na’in sira (escritores), sira hatur DIKSI depois mak desenvolve NARASI. Hau nia artigo ne’e ninia “diksi” mak Febriana Bana; ninia narasi mak hau hakerek naruk iha laran. Lekinawa ninia “diksi” mosu fali Martinho Gusmão depois halo “narasi” naruk konaba “keta bosok, keta dun matak ema”. Ne’e “pengalihan isu” amatir. Liu husi ninia artigo ne’e, Lekinawa koko atu “cari perhatian” (ka, “cari muka”) nudar “vitima” hodi halo fali “Martinho Gusmão” nudar “pelaku”. Neon Metin menciona hau nia naran barak liu fali Febriana Bana nian; hamenus tiha liafuan “vitima pedofilia” no halo barak fali liafuan “néon metin”, “keta bosok”, “keta dun matak”. Iha amatir ida rua mak gaba Lekinawa, hakerek tan ho ingles … maibe, amatir ne’e comentário mos amatir duni.
Neon Metin tenki investiga Febriana Bana nia mate, no halo tan vídeo.










