

Reportajen Umbelina dos Reis
Vise Bankada Congreso Nasional Rekonstrução Timorense (CNRT), Deputadu Patricinio Fernandes dos Reis, konsidera VIII Governu konstitusionál, halo planu reajustamentu, presiza duni halo revizaun, maibé tenki halo konsultasaun kle’an no envolve parte hotu-hotu atu atinje duni objetivu.
“Ami hanoin katak normal atu halo reajustamentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN), la’os la di’ak, maibé ita haree ba estrada balu iha munisípiu sira sei kontinua aat,” dehan deputadu Patrocíno Fernandes ba Jornalista sira iha Parlametu Nasionál, kinta-feira 02/02.
Nia dehan, tanba ita hamosu planu estratéjiku iha tinan 2011, nia prazu ne’ebé ita espera ne’e to’o iha 2030 bele halo reajustamentu, so ke ba sira nia haree katak presija lori tempu para depois diskusaun atu halo konsulta hodi haree katak ita presija ajusta iha parte ne’ebé no indikadores saída mak ita konsege la implementa iha tempu ita halo dezenvolvimentu ba ita nia rai ne’e.
“Sira ne’ebé mak ita presija reajusta ne’e presija halo fali konsulta ida, tanba ita hotu-hotu haree katak kuandu planu estratéjika dezenvolvimentu nasional ita aprova iha 2011 maibé atu implementa lolos kuaje ita hanoin katak tama iha 2013 ita foin bele hahuu implementa planu estratéjiku dezenvolvimentu nasional, tanba tama ba iha 2012 ita tama ona ba tinan polítika eleisaun, ho buat sira ne’e hotu entaun depois nia la’o ita hanoin katak husi 2017 hodi mai to’o ohin loron ne’e estandar total ne’e ita bele haree katak laiha.” dehan deputadu
Nia esplika katak, tanba ita sofre tiha impase polítika iha 2017 hodi mai to’o ohin loron hanesan ita hotu asiste, laiha progresu ida iha parte dezenvolvimentu infraestutura, parte setores ekonomia, sira ne’e hotu la la’o entaun ne’e presija halo konsulta ida ne’ebé ke kle’an para atu halo reajustamentu, ne’e signifika katak ita hakarak ajusta buat ruma atu projeta nasaun ne’e ba oin.
“Ha’u hanoin ida ne’e dokumentu ida dokumentu nasional estadu tomak nian no ita presiza duni halo revizaun, maibé ita presija halo konsultasaun kle’an no envolve parte hotu-hotu iha faze ida halo revizaun ne’e, para depois buat ne’e atinji duni objetivu saída mak ita hakarak,” dehan deputadu Patrocino.







