Reportajen Filomena da Conceição
Primeiru Minístru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, hateten, Populasaun Ataúro tenke kuidadu didi’ak Biodiversidade tanba Ataúro mais riku biodiversidade iha mundu.
“Ha’u agradese ba populasaun iha Ataúro no ha’u tenke agradese nafatin ba populasaun Atauro, atu kontinua halo tara-bandu labele estraga nafatin biodiversidade” dehan Primeiru Minístru Kay Rala Xanana Gusmão ba Jornalista sira bainhira remata inkontru reguler ho Presidente da Repúblika José Ramos Horta, iha palásiu Prezidensiál Bairo-Pite, kinta 28/09.
Nia haktuir, Ataúro sei sai sentru ida, tanba Timor-Leste pertense ba illa trianglu do koral, tanba ne’e Timor tenke prejerva didi’ak ataúro ho ninia biodiversidade sira para Timor nia naran sira ne’e iha li’ur ne’ebá ema bele dehan Timor nia biodiversidade ne’e riku teb-tebes.
Nia salienta, dadaun ne’e problema mundansa klimátika sai problema mundiál tanba ne’e, atu halo saida de’it, sei la muda mundansa klimátika, Timor-Leste illa ki’ik, tanba ne’e, ema rai bo’ot sira mak estraga no Timor mak terus maibé kabe ba rai ida-idak tenke kaer nafatin prinsipiu hodi labele estraga tan ai-horis sira no biodiversidade iha tasi.
“Foin dadauk staff husi MBO, Elizabet Exposto, ho nia ekipa no ita nia advogadu sira iha li’ur, halo reuniaun bo’ot ida iha tribunál internasionál, kona-ba ida ne’e no iha ne’ebá ita defende katak, problema ita terus dadauk ho mundansa klimátika iha rai hotu-hotu liuliu iha illa Pasífiku, ne’ebé terus ne’e laos ita mak provoka maibé, rai bo’ot sira mak provoka liuhusi karvaun, mina, uranu no buat sira ne’e hotu”, Nia esplika.
Iha lei internasionál dehan kada estadu ida iha direitu atu explora nia rekursu naturais, no nasaun bo’ot sira kontinua hakilar dehan labele estraga ai-horis maibé sira kontinua halo nafatin hodi fó impaktu mai ita nia Nasaun.
“Ami sei kontinua ho atensaun bo’ot, para labele estraga meiu ambiente iha tasi laran no iha ne’e tanba ne’e ho esponsabilidade ne’e komun,mundu tomak nian, mais diferensia ba sira ne’ebé laiha buat ida prontu maibé ita ne’ebé iha buat ruma ita tenke explora nafatin ho kuidadu hodi balele estraga meiu ambiente ” Nia hakotu.










