Home Analisa Presiza Jornalista no Editór Ne’ebé Sensivel ba Asuntu VBJ

Presiza Jornalista no Editór Ne’ebé Sensivel ba Asuntu VBJ

2169
0
Alberico da Costa Junior. [Foto: Doc.Privadu | 15.04.2024]

Hakerek nain Alberico da Costa Junior

Títulu notísia sira kona-ba kazu violénsia bazeia ba jéneru (VBJ)  iha tinan kotuk no tinan hirak liu ba mak feen bibi ain, laen hanorin ho pankada. Buka gostu, feto balu soe bebe.Tata hasan, feen lori laen ba tribunál. Enkuantu títulu notísia iha inísiu 2024mak dignidade feto aas, feto la bele sai lanu-ten. Tein Sasoro Feen Hasan Bubu. Feto bele sai vitima no sai autór krime. Narrativa hirak ne’e nu’udar títulu notisia husi mídia nasionál balu kona-ba violénsia bazeia ba jéneru iha railaran. Títulu notisia hirak ne’e hatudu katak jornalista no mídia iha iha país ne’e seidauk sensivel, no tendensiozu bias iha publikasaun notisia liga ho kazu violénsia bazeia ba jéneru. Pelumenus iha razaun tolu tansá kobertura no publikasaun notisia kanál mídia no jornalista sira nian seidauk sensivel jéneru? Priméiru razaun tanba jornalista no mídia la kumpri no ignora Kódigu Étika Jornalístiku no prinsípiu sira jornalizmu nian. Segundu tanbá jornalista no editór sira seidauk iha koñesimentu di’ak kona-ba asuntu jéneru liga ho violénsia bazeia ba jéneru ne’e rasik. Terseiru tanba mídia nu’udar mós instituisaun ekonómika tenke sujeta ba merkadu nia interese. Iha kestaun ne’e mídia dalabarak tuir deit kompaña sira ne’ebé tau publisidade (iklan) nia hakarak tanba interese ekonómika.

Ho razaun ida-ne’e, mídia uza feto no labarik feto sira sai objetu ba kompaña industriál sira nia publisidade. Ezemplu, pubisidade iha kanál mídia sira mak tenke ho feto bonita no feto seksi, entau esklui feto sira ho oin baibain ka feto sira ne’ebé la seksi. Nunee mós iha diskusaun balu kona-ba asuntu jéneru iha tinan hirak-liu ba, kolega jornalista balu hateten, mídia tenke halo notisia ho títulu sensasionál tanba kestaun komersiál (bisnis). Notisia ho títulu sensasionál bele deit, maibé ba asuntu polítika, desportu no seluk-tan, la’ós ba asuntu VBJ, hanesan violénsia doméstika, estupru, insestu no violénsia seksuál tanba violénsia bazeia ba jéneru la’ós buat komik, maibé nu’udar kazu krime no violasaun direitu umanu ne’ebé lori konsekuénsia maka’as ba sobrevivente ida nia moris umana. Entau, jornalista no mídia mak tenke sai defensór hodi halo advokasia ba públiku atu halo mudansa pozitivu iha sosiadade. Ezemplu notísia hot títulu Tein Sasoro Feen Hasan Bubu, títulu notísia ida-ne’e halo jusitifikasaun katak kazu VBJ ne’e buat babain ida no ema bele halo bainhira deit no konsidera hanesan divertimentu ka buat komik ida no la konsidera hanesan kazu krime no violasaun direitu umanu. Enkuantu notísa ho títulu dignidade feto aas, feto la bele sai lanu-ten, títulu notísia ne’e la’ós deit bias gender, maibé refere mós ba mitu ka mitos tanba iha sosidade Timor ne’e ema hotu-hotu iha dignidade, ema hotu-hotu hemu tua, tantu feto ka mane. Bainhira ema ruma hemu tua barak no liu tiha kuantidade normál sertamente nian tenke lanu. Afinál buat ida konstrusaun sosiál ne’ebé liga ho sistema patriarkia forma ona ema nia mindset hodi obriga feto sira tenke halo buat di’ak deit, kuandu feto ruma mak fuma, hemu tua, iha tatoo no karik la’o iha tempu kalan sertamente julgamentu mai kedas ona sein konsiderasaun (tanpa pertimbangan).

Relasiona ho étika jornalizmu, Kódigu Étika Jornalístika Timor-Leste nian Pontu 5 hateten klaramente katak jornalista no mídia tenke salvaguarda prezunsaun inosénsia arguidu iha prosesu tribunál nia laran to’o hetan desizaun finál hosi tribunál no respeita vitima krime no nia familia sira nia identidade, ho kuidadu espesiál atu husik nu’udar anonimatu ba vitima krimi seksuál no labarik sira nebe sai arguidu. Maibé, realidade iha kobertura no publikasaun notisia barak kona-ba kazu estupru (permerkosaan) no violénsia seksuál hasoru feto no labarik feto, sobrevivente ka vitima nia identidade hanesan imajen no naran sei nafatin nakloke no sai konsumu públiku. Iha kontestu kobertura no publikasaun notisia kona-ba kazu estupru, insestu, violénsia seksuál no asaltu seksuál, kanál mídia sira la produs no publika notisia sira ne’ebé interese ba públiku, maibé hakerek no publika notisia sira ne’ebé intersante ba publiku. Notisia ne’ebé interese no intersante ba públiku buat rua ne’ebé la hanesan. Ezemplu, ida mak notisia ho títulu Feen Bibi Ain, Laen Hanorin ho Pankada”. Títulu notisia ne’e konsidera intersante ba públiku tanba sensasionál. Iha mós notisia balu mak vulgariza no sensualiza kazu estrupru no violénsia sesksuál ho liafuan sira ne’ebé la sensivel ba sobrevivente ka vitima sira. Ezemplu, ami halo ho hamrik deit. Nia hatama nia penis. sira hatama liman ba ha’u nia oin lulik, ha’u sente moras loos.” Narrativa sira ne’e nu’udar parte husi deklarasaun sira mosu iha julgamentu tribunál nian ne’ebé legalmente laiha problema tanba konsidera nu’udar faktu judisiál, maibé kestaun étika jornalístika jornalista no mídia labele hato’o buat hotu-hotu iha notisia laran, liuliu prosesu oinsa estupru no violénsia seksuál ne’e akontese.

Notisia ne’ebé interese ba públiku mak notisia ne’ebé hakerek no publika atu ajuda hamenus sobrevivente ka vitima violénsia bazeia ba jéneru ninia sofrimentu nomós ajuda públiku atu halo mudansa pozitivu. Enkuantu, notisia ne’ebé intersante ba públiku mak notisia sira ne’ebé ho títulu no konteúdu sensasionál hanesan temi iha pafaragrafu dahauluk testu ne’e ho intensaun atu atrai deit le’e-na’in sira. Presizamente, reportajen ka notisia kona-ba violénsia ba jéneru tenke justu no balánsu (fair and balance), pur ezemplu kazu soe bebe, jornalista tenke hili fonte ne’ebé loos, labele ho fonte ne’ebé mai atu julga no trata aat sobrevivente ka vitima, maibé ema ne’ebé mak iha koñesimentu di’ak kona-ba kazu violénsia bazeia ba jéneru atu fó ninia prespetiva tansá kazu ne’e mosu haree husi aspetu oioin, ezemplu NGO sira ne’ebé durante ne’e halo advokasia ba kazu sira hanesan ne’e. Aleinde ida-ne’e, bele mós ho médiku ka psikiater sira atu fó mós sira nia prespetiva haree husi aspetu saúde no fisilokojika nian. Importante mak fonte ne’e, la’ós ema ne’ebé atu mai ko’alia kona-ba morál no verdade Maromak nian liga ho kazu ne’ebé akontese.

Notisia ida konsidera justu no balánsu, la’ós deit aprezenta fonte diferente, maibé mós aprezenta no esplika situasaun hotu-hotu. Ezemplu, desizaun tribuanál Distritál Oecusse nian kona-ba sentesa tinan 12 ba Kondenadu Richard Dashbach. Banhira Jornalista no mídia aprezenta labarik balu iha Topo Honis ninia lamentasaun ba desizaun tribunál nian ne’ebé tuir sira la justu. Entau, jornalista no mídia mós tenke aprezenta situasaun labarik vitima seluk ne’ebé karik tuir sira, desizaun tribunál refere ladun todan hanesan ho sofrimentu ne’ebé sira lori iha sira nia moris tomak. Iha situasaun rua ne’ebé jornalista no mídia tenke onestemente hato’o ba públiku iha kontestu ne’e, se lae notisia ne’e seidauk bele konsidera justu no balánsu tuir faktu no verasidade jornalizmu nian. Tanba notisia ne’ebé la justu no la balánsu bele konsidera hanesan notisia falsu (fake news) tanba aprezenta verasidade husi parte ida deit (kebenaran sepihak).

Karik públiku sei lembra bainhira RTTL E.P. (televizaun) publika kazu soe bebe iha Lahane, Dili iha Jullu 2019, TVTL aprezenta fonte úniku iha ninia programa “Sete Miniutus”, fonte ne’e madre ida. Fonte iha tempu ne’ebá la ko’alia kauza husi kazu ne’e, maibé nia ko’alia barak-liu liga ho kestaun morál, entau komentáriu ne’ebé nia halo ne’e barak-liu bias gender no estereotipu jéneru tanba fó sala no julga mak feto no labarik feto sira. Program ne’e mós konsidera la justu no la balánsu tuir prinsípu jornalizmu cover both sides no Kódigu Étika Jornalístika, Pontu 6 tanba aprezenta fonte ida deit no opiniaun substansiál sira ne’ebé fonte hato’o la kobre kauza, natureza no kontestu kazu ne’e rasik, maibé halo akuzasaun barak-liu hasoru feto no labarik feto sira durante entrevista ne’e la’o. Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgilío da Silva Guterres iha ninia introdusaun ba livru Matadalan Reportajen Violénsia Bazeia ba Jéneru, hateten uza padraun morál kultura machista ne’e influénsia mós jornalista bainhira deside foku kobertura, define anglu notisia, eskolla fonte no elabora pergunta ba fonte sira, liuliu kona-ba kazu sira ne’ebé relasiona ho violénsia bazeia ba jéneru no kazu diskriminasaun sosiál sira seluk.

Etikamente, notisia ruma kona-ba kazu estupru, insestu no violasaun seksuál, jornalista no mídia tenke taka sobrevivente sira nia identidade hanesan imajen, labele temi sobrevivente nia naran (tau narak seluk, ezemplu Noi Costa, la’ós nia naran loloos), labele temi hela-fatin, serbisu-fatin ka enderesu eskola nian. Nuneé mós identidade familia nian, mídia no jornalista labele identifika familia iha noitisia laran tanba liuhusi identifikasaun familia nian, públiku sei fasil atu hatene sé mak sobrevivente ka vitima ne’e. Kódigu Étika Pontu 5 ne’e mós sai báze prinsipál ba jornalista no mídia atu evita halo julgamentu (trial by the press) hasoru ema ka instituisaun ruma. Iha kontestu violénsia bazeia ba jéneru, liuliu kona-ba kazu soe bebe iha tinan hirak nia laran, jornalista dalabarak julga feto no labarik feto sira hodi dehan, “feto soe bebe”. Ida-ne’e, konsidera nu’udar akuzasaun sujetivu tanba lahó rezultadu investigasaun ruma, jornalista ka mídia diretamentu akuza feto mak soe bebe. Modelu kobertura ne’ebé mai ho formatu notisia straigth news, difisil atu jornalista no mídia buka hatene kauza loloos husi kazu soe bebe ne’e tanba kuaze notisia hotu-hotu ho natureza informativu, jornalista no mídia foka deit ba saida mak akontese iha fatin akontesimentu no la buka-hatene ninia kauza liga ho ninia konsekuénsia sira tuir kontestu loloos.

Entaun, ikus mai saida mak akontese? notisia sira ne’ebé hakerek no publika sai bias gender no estereotipu jéneru tanba molok to’o iha rezultadu investigasaun ruma, jornalista no mídia halo uluk ona prekonsetu (prasangka buruk) hasoru feto no labarik feto sira. Faktu balu kona-ba fraze sira iha notisia ne’ebé konsidera bias no estereotipu jéneru mak, “feto imorál, inan imorál, suspeita, arguida, feto soe bebe, vise PN fó sala mane, feto tenke kapasita an, tula feto membru tenke responsabiliza no seluk-tan.  Liafuan suspeita no arguida konsidera bias no estereotipu jéneru tanba liafuan rua ne’e’ rasik refere ona ba feto, entau jornalista no mídia halo ona konkluzaun sedu hodi dehan feto mak soe bebe, la’ós ema seluk. Alen-ne’e, Kódigu Étika Pontu 2 mós sujere jornalista no mídia tenke distingi ho rigor entre faktu ho notisia, maibé dalabarak jornalista no editór sira hatama sira nia opiniaun sujetivu iha notisia laran hodi julga feto no labarik feto sira liga ho kazu soe bebe, hanesan narrative iha títulu notisia buka gostu, feto balu soe bebe ka narrativa inan imorál. Fraze rua ne’e la’ós faktu, maibé nu’udar opiniaun sujetivu jornalista nian hodi julga feto no labarik feto sira relasiona ho kazu soe bebe.

Nune’e, reportajen ne’ebé sensivel tuir Matadalan Reportajen Violénsia Bazeia ba Jéneru ne’ebé mak CI no UNDP dezenvolve mak hanesan temi tuir mai ne’e:

  • Bainhira halo reportajen kona-ba insidente violénsia bazeia ba jéneru espesífiku ida, la bele aprezenta informasaun detalladu ne’ebé bele prejudika integridade iha sobrevivente/família no ninia família.
  • Koloka insidente ne’e iha konteksu jeral, la bele foka ba kazu ida ne’e deit.
  • Uza kazu espesífiku ida  nu’udar pontu ida hodi halo investigasaun kle’an kona-ba violénsia bazeia ba jéneru.
  • Tenke verifika informasaun, la bele uza informasaun ne’ebé la verifika.
  • La bele uza estereótipu no estigma no la bele halo julgamentu.
  • Ba kazu ne’ebé tama prosesu legál, tenke akompaña kazu refere to’o hotu no kontaktu sobrevivente hotu tiha tribunal foti desizaun ba kazu.

Tuir mai oinsa jornalista no mídia bele prevene violénsia bazeia ba jéneru:

  • Halo reportajen barak liu-tán kona-ba sansaun ne’ebé fó ba autór violénsia
  • Halo monitorizasaun ba instituisaun ne’ebé haknaar kona-ba violénsia bazeia ba jéneru no insituisaun relevante sira.
  • Mantein relasaun no diskusaun ho peritu no profisionál sira kona-ba problema ne’e.
  • Investiga no hakerek kona-ba abut kauza husi violénsia bazeia ba jéneru.
  • Informa beibeik kontaktu husi instituisaun/organizasaun ne’ebé haknaar kona-ba violénsia bazeia ba jéneru. 

Presizamente tenke iha sala redasaun ida-ne’ebé sensivel ba jéneru no violénsia bazeia ba jéneru iha kontestu kobertura no publikasaun. Entau, la’ós polítika redasaun deit mak sensivel jéneru, maibé estruramente xefe redasaun, editór no jornalista sira mós tenke sensivel ba asuntu igualdade jéneru no ba asuntu diskriminasaun sira seluk. Sala redasaun no polítika redasaun ne’ebé promove reportajen di’ak mak:

  • Redasaun mídia ne’ebé iha gender desk; Ida-ne’e atu garante katak iha jornalista feto ka mane mak assume responsabilidade hodi halo kobertura no publikasaun ba asuntu jéneru no kazu violénsia bazeia ba jéneru. Ho gender desk ne’e, redasaun tenke deside atu iha pájina espesiál ida ba publikasaun liga ho asuntu jéneru. Estruturamente, presiza iha gender balance, katak iha editór feto, xefe redasaun feto no diretór mídia feto, maske ida-ne’e dalaruma difisil, maibé tenke koko.
  • Evita títulu ne’ebé sensasional; Mídia la bele uza violénsia bazeia ba jéneru hodi aumenta ninia sirkulasaun ka ‘rating’ (rating = estimativa kona-ba porsentajen husi públiku ne’ebé rona programa rádiu ka haree programa televizaun).
  • Enkoraja jornalista halo reportajen regulár; Maske la iha kazu violénsia bazeia ba jéneru, jornalista nafatin bele halo análize ba instituisaun sira no susesu husi mekanizmu prevensaun ka protezaun, halo investigasaun kona-ba trend no estatístika violénsia bazeia ba jéneru. Ho maneira ida-ne’e, mídia bele aprezenta violénsia bazeia ba jéneru nu’udar problema komunidade tomak nian, la’ós deit insidente ida-ne’ebé izoladu.
  • Koloka notísia kona-ba violénsia bazeia ba jéneru iha espasu ne’ebé di’ak; La bele tau violénsia bazeia ba jéneru iha pájina espesífiku kona-ba krime. La bele tau iha pájina oin ba kazu ne’ebé rezulta mate deit. La bele tau iha espasu ida iha pájina ne’ebé difisil ba ema atu haree hetan. Iha mídia ‘online, la bele tau notísia kona-ba violénsia bazeia ba jéneru iha seksaun husi webpage ho kontajen visitante uitoan liu.
  • Kooperasaun ho ONG no instituisaun iha atividade prevensaun; Mídia iha kapasidade ba apoia ka lansa kampaña kona-ba problema violénsia bazeia ba jéneru. Kona-ba prevensaun, knaar husi mídia mak sensibiliza públiku kona-ba papél husi feto no mane ne’ebé iguál no la diskrimina. Reportajen ne’ebé la promove valor patriarkia sei kontribui atu hakbiit feto no eduka públiku atu hapara no halakon violénsia ba jéneru.

Referénsia:

  • Ekipa Conselho de Imprensa. 2018. “Kartila Profisionál”. Dili: Conselho de Imprensa.
  • Nugroho Katjasungkana. 2022. “Matadalan Reportajen Violénsia Baziea ba Jéneru.” Dili: Conselho de Imprensa, Juñu 2022.
  • Ekipa TLMDC. 2014. “Matadalan Kobertura Sensivel Jéneru.” Dili: Timor-Leste Media Development Centre (TLMDC), Dezembru 2014.
  • Tim AJI Jakarta. 2014. “Pedoman Perilaku Jurnalis.” Jakarta: Aliansi Jurnalis Independen (AJI), Maret 2014.
Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here