Reportajen Ekipa Neon Metin
“Hau loloos nee simu osan fulan fulan, atu hadia, hau la hadia ikus mai povu nia oan tenke ba iha ne’eba, nee responsabilidade moral, ita lakon ita nia autoridade moral atu ukun. Ida nee ita fo mensajen ba publiku katak labele fiar ospital publiku, tanba nia rasik la fiar ospital publiku”. Provedor Virgilio
Publiku preokupa ho kondisaun Hospital National Guido Valadares (HNGV) ne’ebe menus ekipamentu no tratamentu neb’ebe lao la dun diak.

Iha semana nee nia laran, reprezentate povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, preokupa ho sistema atendimentu saude iha HNGV, liuliu ba ema boot sira hanesan fase raan, no atendimentu ba labarik sira, inklui Deputada husi Bankada CNRT, Brigida Antónia Correia no bankada FRETILIN.
Kondisaun ospital ne’ebe la dun garante ba pasiente balun, hodi bele hetan atendimentu ka tratamentu diak, ema sira ne’ebe iha osan desidi halo tratamentu ka baixa iha klinik privadu sira, karik ida ne’e bele sente seguru liu?
Tuir informasaun ne’ebe Neon Metin asesu katak, Ministra Saude, Elia dos Reis Amaral lori nia oan halo tratamentu iha klinika privadu Maternidade de Nossa Senhora de Fatima Fatumeta, karik ida ne’e tanba laiha konfiansa ba ninian tekniku professional no atendimentu saude iha ospital Bidau, hodi nune’e Ministra Saude rasik desidi lori nia oan ba klinika privadu?
Neon Metin tenta konfirma ho Ministra Saude, karik ita nia oan baixa iha Klinika privadu, tanba Ospital Nasional la garante hodi halo tratamentu ho diak?? Maibe Ministra Saude hatan, “ida ne’e privadu, hau la resposta ba ida ne’e”.

Konaba kritika sira husi publiku, inklui membru Parlamentu Nasional sira, ba Neon Metin Ministra Saude hateten rekonese konaba atendimentu Dotor sira nia ba pasiente sira iha HNGV, iha limitasaun, maibé servisu ne’ebe dotor sira halo ne’e tuir ona estandar Ministeiru Saude no organizasaun Mundial Saude nian.
“Atendimentu mediku sira ha’u hanoin ita boot sira hatene iha limitasaun, sira halo sevisu ne’ebe maka estandariza tuir organizasaun mundial saude no mos tuir Ministeriu Saude Timor-Leste nian,” dehan Ministra Saude, Elia ba Jornalista iha Palasiu Governu, Kuarta 18/03.
Maibé nia afirma se tuir deputada sira ne’e maka hatete kada loron labarik sira sempre mate, imajina deit, se loron ida maka labarik mate ida to’o iha 30 dias, multiplika took, ne’e 30 labarik maka mate, maibé tuir average heart indicator global nian nunka akontese hanesan ne’e.
Nia afirma “Maibé iha HNGV ita hotu sente tinan naruk nia laran la dun iha mudansa ba iha ne’eba”.
Tanba ne’e maka nuno governu konstitusional atu hadi’a di’ak liu tan iha fasilidade saude sira, liu-liu infraestrutura, ekipamentu modernu no mos ba kapasitasaun ba dotor sira hotu.
Neon Metin halo entrevista ho Diretor Assosiasaun HAK Feliciano Araújo hodi hare husi perspetiva direito umanus nian, ba Neon Metin Feliciano hateten, sentru saude iha rural nee difisil atu hetan medikamentu no tekniku professional, atu fo asistensia saude ba iha komunidade sira nee problema tiha ona, iha ospital referral iha problema hanesan, laiha ona kolaborasaun entre Jestor masimu, komesa husi Ministra mai iha nian Vise nain rua, tun mai iha ninin Jestor sira, ladun iha komunikasaun ne’ebe saudavel, da nee fo impaktu ba atendimentu iha seitor saude nian.

Feliciano dehan laiha kestaun atu lori familia ba atendimentu iha fatin neebe deit, tantu privadu no publiku, iha railaran no rai liur, maibe kestaun maka tekniku professional sira neebe destaka iha ospital nasional, se maka rekruta no se mak halo jestaun iha neeba, signifika Ministra Saude rasik hatene, se nia ba ona iha klinika privadu, ne’e hatudu katak nia laiha konfiansa ba ninia liman ain sira, neebe maka halo hela knaar iha Ospital Guido Valadares.
“Hau lakohi atu halo julgamentu ba ida nee, depende ba ema ida-idak nian hakarak, atu lori ba ospital privadu ka lori ba Indonesia, maibe tanba nia asume kargu hanesan Ministra, nia vensimentu la hanesan ho povu bai-bain sira, ita lamenta, o mak Ministra ba Saude depois o nia ajente liman ain sira neebe jere hela Ospital Guido Valadares, maibe o laiha konfiansa, o tenke lori o nia oan ba fatin seluk” dehan Diretor HAK Feliciano Araújo.
Jornalista Neon Metin halo konfirmasaun iha klinika privadu Maternidade de Nossa Senhora de Fátima Fatumeta, hodi haree naran Ministra Saúde Elia dos Reis Amaral nia oan ne’ebe daudaun nee baixa hela iha klinika refere, tuir informasaun ne’ebe Neon Metin asesu tama iha loron 15/03/26, nunee konfirmasaun nee halo ho resepsionista klinika nian, hodi husu konaba Ministra nia oan neebe dadaun nee baixa hela.
“sim baixa iha nee, iha leten, atu ba haree ka, nia tama horbainrua” dehan Resepsionista klinika ba jornalista bainhira halo konfirmasaun, (17/03).
Nune’e mos jornalista tenta konfirma ho Dotora Virna, neebe halo atendimentu ba pasiente maibe rejeita fo informasaun.
“ou lae hau la koalia ho jornalista” dehan Dotora Virna, hodi hatan ba jornalista atu halo konfirmasaun konaba Ministra Saude Elia dos Reis Amaral nia oan neebe dadaun nee baixa hela iha klinika refere.
Ho situasan ne’e Neon Metin halo entrevista ho Provedor Direitu Umanus no Justisa, Virgilio da Silva Guterres ‘Lamukan’ hateten Provedor Direitu Umanu iha laran inklui direitu ekonomiku no sosial. Iha direitu sosial maka koalia konaba direitu sidadaun nian, no asesu saude nian neebe igual, laiha diskriminasaun, asesu ba saude katak laos ba saude deit, maibe tenke garante katak ospital tenke iha kondisaun neebe saudavel, atu ema ba konsulta aimoruk, mediku no infermeiru sufisiente, hodi halo tratamentu dignu.

Relasiona ona ho Ministra Saude nian oan ne’ebe halo tratamentu iha klinika privadu, duke iha ospital guido valadares, maske Ministra Saude rasik relata ba publiku, katak jestaun ospital lao diak, ba Neon Metin Provedor Virgilio hateten, PDHJ sedauk simu keixa maibe politikamentu bele dehan la viola, tanba ema idai-dak iha liberdade atu lori nia oan nee atu ba tratamentu iha ne’ebe deit.
“Problema nee tanba se nia Ministra ida ka membru governu ida, tuir loloos buka atu garante servisu diak iha ospital, bainhira populasaun sira lori nia oan ba iha neeba atu halo tratamentu, nia la lori nia oan ba iha neeba, maibe nia lori fali ba klinika privadu entaun nee kestaun moral politika katak, hau ema ne’ebe atu garante servisu saude neebe diak, maibe hau abandona, hau la trata maibe hau nia oan moras hau lori ba ospital privadu. Hau loloos nee simu osan fulan fulan, atu hadia, hau la hadia ikus mai povu nia oan tenke ba iha ne’eba, nee responsabilidade moral, ita lakon ita nia autoridade moral atu ukun. Ida nee ita fo mensajen ba publiku katak labele fiar ospital publiku, tanba nia rasik la fiar ospital publiku”, hateten Provedor Virgilio ba Neon Metin
Nia dehan tan maibe ema sira kbiit laek sira, nia laiha osan atu ba selu ospital ka klinika privadu.
Virgilio dehan sidadaun hotu iha liberdade atu hetan tratamentu neebe diak liu, estadu iha obrigasaun atu hadia kondisaun ospital publiku, sentru saude publiku ho klinika ne’ebe iha, nune bele garante ema kbiit laek, no povu bainbain nia oan sira atu ba neeba, nune ema boot, ema riku atu lori nia oan ba klinika privadu ka liur nee la sai kestaun, ne’e ema idaidak iha liberdade atu lori nia oan ba fatin neebe nia sente seguru liu.
Serbisu ospitalar ne’ebe agora dadauk ema preokupa barak, Tuir PDHJ nia observsaun hatudu katak situasaun ne’ebe preokupadu tebes, ita rona populasaun sira nia lamentasaun,
“Ami identifika ona, iha ami nia investigasaun no fiskalizasaun katak problema saude nia abut nee mak jestor responsavel, atu halo jestaun ba ita nia servisu saude nian, ida nee mak ita nia problema. Tuir loloos ami rekomenda ba governu atu tau ema neebe tuir ema nia kapasidade, atu halo tratamentu ba ema, atu halo jestaun neebe diak ba iha aimoruk, rekursu umanu no fasilidade sira iha ospital no sentru saude sira nee. Infelizmente ita seidauk haree ema esforsu atu hadia nee laiha”, Dehan Provedor
Iha parte sorin ,Deputada bankada FRETILIN Angelina Rangel dehan, sira sente preokupa ho sistema atendimentu iha HNGV kolapsu, tanba pasiente sira atu ba konsulta saude hanesan fase raan, tenke lori oras naruk atu bele fase raan, sistema neebe halo atendimentu fahe numeiru forma nian hahu husi dader tuku 07:00’ too loraik oras 15:00 mak foin hetan, nunee mos prosesu fase raan tenke lao iha oras 4 nia laran ,tanba limitasaun makina fase raan neebe iha 12 deit.
“Sasan sira nee ami bankada opozisaun haree sistema saude nee kolapsu maibe bankada governu dehan diak hotu maka ohin loron sai hanesan nee se ita boot sira lakonkorda ho ami entaun komisaun F bele ba direita fatin fase raan para haree” dehan Deputada bankada FRETILIN Angelina Rangel liuhusi intervensaun iha sala plenaria parlamentu nasional, (17/03).
Deputada Angelina ,dehan tan sira kestiona beibeik servisu saude tanba hahu iha tinan kotuk iha labarik ida mate ho tinan 3, tanba mall pratika ba labarik nee, maibe tau fali soru nee killo 17, maibe husi bankada governu hateten laiha problema.
Entretantu deputadu bankada CNRT Virginia Ana Belo, mos preokupra ho servisu atendimentu saude neebe hasoru problema barak tebes, ne’ebe akontese iha governasaun anterior maibe too dadaun nee laiha governu ida maka fo solusaun, numeiu ba ema mate, liuliu ba labarik sira lorloron akontese, wainhira labarik sira hahu tama ona iha sala kuidadu intensivu sempre iha mate.
“Problema loloos nee iha neebe, problema nee hahu husi sala emerjensia bainhira pasiente ida tama mai, depois halo analiza liuhusi raan no seluk tan, seraque problema iha sala baixa ema barak kestiona, espasu laiha halo pasiente sira ho moras oinoin, hamutuk iha sala ida deit depois prejudika tanba moras nee bele daet ba malu, problema nee husi vitante sira neebe labele kontrola ema mai barak tebes ,bele lori mikrobio husi liur kontamina ba pasiente sira” deputada bankada CNRT Virginia Ana Belo hato’o nia preokupasaun
Deputadu bankada governu nee sente preokupa, tanba akontese ba nia dalarua ona, neebe akontese antes nee iha tinan 2024, bainhira nia subrinu rasik ho tinan 19 lakon nia vida, tanba iha aeroportu atu sai ba Malaysia, depois informasaun mai labele sai, tanba doutor neebe halo atendimentu ba nia iha Malaysia sei iha ferias, nune’e lori ba ospital loron 3 nia mate no foin akontese tan iha semana kotuk, nia beioan ho idade 8 moras iha nia ulun , too nia lakon nia vida iha sala kuidadu intensive, inklui labarik seluk nain 4 too 5 mate tutuir malu.
“Iha buat ruma la loos iha ospital nasional no area saude, hau bele imajina familia sira neebe laiha kbiit, saida maka sira bele halo, sira laiha familia, ema boot neebe bele koalia ho doutor Ministra, Vice Ministru. Hau bele imajina saida maka akontese ba ema sira nee, tanba ida nee akontese mai hau” konklui deputadu bankada CNRT Virginia Ana Belo.
Antes nee prosesu birokrasia iha Ospital Nasional Guido Valadares afeta mos labarik Raimond dos Santos Xavier Araújo idade tinan 3, moras kabun-bubu hakotu nia vida, tanba prosesu birokrasia iha HNVG, atu transfere pasiente ba rai liur, maibe liuhusi prosesu ne’ebe naruk tebes, nune la konsege transfere, ikus Raimond lakon nia vida iha HNGV.
Zeferino Aman husi Raimon haktuir, tanba dotor sira haruka ba fali iha baixa iha sala pedetria, no dotor espesialista sira maka atende. Baixa iha ne’eba dotor sira halo teste ba moras hotu, maibé matebian laiha moras, entaun nia kabun ne’e boot nafatin, nia sintomas sira komesa mosu no halo kapuak-kapuak iha tilun hun, iha ulun, kakorok, Husi ne’e dotor sira deskomfia ona katak matebian moras Leokimia tanba sintomas hatudu, entaun halo teste raan kompleitu la detekta Leokimia maibé husi sintomas sira ne’e dehan Leokimiaona, tanba ne’e tenke haruka lalais ba liur para halo sunsun tulan belakan para bele detekta.
“Entuan sira halo karta ida, ha’u mai iha notariadu Aileu urus hela labarik nia sertidaun RDTL, no tun mai fali lori nia ho nia mama ba notariadu Dili halo nia pasaporte para hatama ba iha junta medika. Maibé iha fulan Dezembru ne’e feriadu naruk, entuan muda ba Janeiru maka foin sira bele halo diskusaun, no labraik iha hospital la halo ona tratamentu, sira dehan deit ita suporta nia para nia ba tratamentu iha liur, iha Timor ita la halo tratamentu ona,” dehan Zeferino, aman husi matebian Raimon ba Neon Metin Via Telefone, Tersa 17/02.










