Reportajen David da Costa
Klibur Defisiénsia Tilun Timor-Leste (KDT-TL) konsidera iha tempu naruk governu la haree hetan ema ho difisiénsia tilun, no haketak sira husi edukasaun, prestasaun servisu públiku, no iha konversa lor-loron iha familia no komunidade.
Diretora Ezekutivu, Klibur Defisiénsia Tilun Timor-Leste (KDT-TL), Criscensia Madeira de Jesus, hatete, lian la’os de’it instrumentu komunikasaun. Lian nu`udar fundasaun ba pensamentu, lian sai ponte entre koñesimentu, no dalan ba dignidade no pertense ka sai nu’udar na’in.
Maibé iha tempu naruk maluk difisiénsia tilun moris iha bareira boot ida, tanba laiha governu ida atu haree no fó atensaun ba sira ho kondisaun ida difisiénsia tilun ne’e, tanba ne’e haketek tiha maluk difisiensia sira ne’e husi edukasaun.
“Ba tempu ne’ebe naruk, ita nia maun alin no feton sira, no ha’u rasik ne’ebe hola parta iha komunidade ida ne’e, hala’o moris ho bareira boot ne`ebe dala barak ema laharee hetan, bareira ne’ebe haketak ami husi edukasaun, husi prestasaun servisu públiku, no iha konversa lor-loron iha familia no komunidade,” dehan Diretora Ezekutivu Klibur Defisiénsia Tilun Timor-Leste (KDT-TL) Cricsensia Madeira de Jesus, iha salaun João Paul II Comoro, Segunda 16/02.
Nia haktuir, ohin iha workshop nasionál atu halo validasaun ba lian Jestuál Timor-Leste nian, tanba Validasaun ba lian jestuál ida ne’e importante atu garante lian jestuál ne’ebe maka inkluzivu iha Timor-Leste.
“Onra boot tebes mai ha’u hodi simu ita hotu iha workshop validasaun importante ida ne’e ba Lian Jestuál Timor-Leste nian. Ita boot sira nia prezensa iha ne’e ohin lider, parseiru no membru komunidade defisiénsia tilun fahe vizaun ida ne’ebe hanesan, Timor-Leste ida ne’ebe kada lian ne’ebe ko’alia ka ho sinal Jestuál hetan rona no valorizadu,” nia subliña.
Nia afirma, tanba ne’e, ohin loron marka momentu importante ida, validasaun ba lian jestuál ida ne’e. atu asegura ka labarik defisiénsia tilun sira bele asesu ba edukasaun no atinji sira nia potensia. Nune’e mos Agradese ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, tanba harii ona sentru aprendijazen ba ema defisiensia tilun.
“Ha’u agradese ba Primeiru Ministru, Avo Nana, ne’ebe rona ami nia halerik iha fulan Agustu 2025 durante akampamentu ba joven ho defisiensia no responde kedan ami nia pedidu hodi hari’i sentru aprendijazen ba labarik sira ho defisiensia tilun ne’ebe desde Novembru 2025 ami utiliza ona,” Nia agradese ba PM.
Nune’e mos hato’o agradese wain mos ba reprezentante Embaixador Australia iha Timor-Leste no ekipa DFAT atu hamutuk ho KDT-TL iha abertura ba kolokiu validasaun idane’e, ho partisipasaun husi reprezentante defisiénsia tilun husi munisipiu hotu.
“Ita boot sira hotu nia prezensa hato’o mensajen importante, katak mundo hare’e, valoriza no hamriik hamutuk ho komunidade defisiénsia tilun iha jornada ba egualdade no ekuidade,” nia konklui.
Iha fatin hanesan, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu bá Ministériu Edukasaun (ME) atu reforsa formasaun Lian Jestuál bá maluk sira ho defisiénsia tilun, liu-liu fó formasaun barak no kapasitasaun di’ak liu bá formadór sira atu sira bele hanorin fila fali maluk sira ne’ebé defisiénsia iha lian.
“Husu bá Ministra Edukasaun tenke iha programa ne’ebé di’ak kona bá formasaun bá formadór sira lian jestuál nian atu koloka sira iha eskola sira, nune’e sira bele ko’alia ho professór sira no mós bele tradús lian jestuál bá maluk sira ho defisiénsia tilun,” PM Xanana husu.
Tanba ne’e, Ministériu Edukasaun tenke halo programa ida-ne’e hodi hatudu kompromisau IX Governu Konstitusionál nian bá lian jestuál, nune’e fasilita maluk defisiente sira iha tradusaun bá transmisaun informasaun hosi média, fasilita tradusaun iha eventu bo’ot sira, semináriu sira no seluk tán.
Nune’e mos, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus, hateten, IX Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Edukasaun, iha kompromisu aas liu atu asegura edukasaun inkluzivu ba ema hotu. Tanba iha Lei Timor-Leste nian, labarik sira hotu iha direitu no iha oportunidade bá eskola.
“Tanba tuir ita nia Lei de Baze Edukasaun, labarik sira hotu iha direitu atu la’os de’it ba eskola, maibé mós atu iha oportunidade hanesan ba susesu eskolár. Tanba ne’e ME tenke buka meius atu hakohak labarik sira hotu, no buka maneira atu asegura katak ida idak simu apoiu ne’ebé presiza atu dezenvolve ho buras iha eskola,”
Planu ME nia labarik ida-idak ne’ebé presiza bele estuda iha lian ne’ebé nia hatene ho di’ak liu, katak estudante ida-idak ne’ebé presiza sei iha asistente atu aiuda nia iha sala-aula, katak matéria sira hotu modifika tuir estudante ida-idak nia presiza.
“Dezde tinan liuba, ami modifika uitoan formasaun ne’ebé fó ba edukasaun inkluzivu. Uluk ema bá rame-rame hodi halo sosializasaun. Maibé agora ami buka meius mais detalladu no tékniku hodi ajuda duni labarik sira. Ne’e inklui ajuda manorin sira atu halo diagnóstiku no identifika labarik sira ho difikuldade, no mós ajuda sira atu halo modifikasaun ba kurríkulu no mós akomodasaun ba sira ne’ebé presiza,” nia subliña.
Entertantu, Diretora Institutu Nasional Linguistika (INL) Rossa da Costa Tilman, INL ohin hamrik iha ne’e ho kompromisu ida atu fo apoiu tomak ba programa edukasaun inkluzivu, no tulun ekipa KDT-TL ho ADTL nian dezenvolve no prepara material didatiku sira ho kualidade ba nesesidade ema ho difisiénsia nian iha ensinu aprendizajen iha Timor-Leste.
“Ohin ita hotu iha ne’e atu sai sasin ba utilizasaun linguajen jestuál nian ne’ebe ita sei validasaun ne’ebe KDT-TL ho ADTL kria espesial ba hodi tolun komunidade difisiénsia tilun nian iha ensinu aprendizajen iha ita nia rai doben Timor-Leste,” nia dehan.
Reprezenta Embaixador Australia iha Timor-Leste, Ed Wilkinson, hateten, Governu Australia kontente tebes atu suporta governu Timor-Leste, liu-liu ME atu asegura transparasia komprimisu politika realidade liu-liu atu asegura difikulade didisiénsia tilun iha Timor-Leste ba asesu edukasaun no preparasaun serbisu liu husi adopta sinal lian jestuál.
Tanba prosesu dezenvolvimentu lian jestuál lidera husi foinda’e Timor-Leste ho difisiénsia sira, prosesu ida ne’e mos demostra ida, ida ne’e hatudu katak lian jestuál moris husi komunidade difisiénsia sira.
Lian jestuál importante atu garante direitu, edukasaun no serbisu ba ema ho difisiénsia sira hotu. Validasaun ida ne’e importante atu garante lian jestuál Timor-Leste ne’e inkluzivu, lokal no rekoinese hotu.
Australia liu husi parseiru Dezenvolvimentu kontinua fó apoiu ba KDT-TL ho ADTL hodi dezenvolve lian jestuál no kapasidade lideransa ida ne’e repleita kultura Australia nian komprimisiu ba dezenviolvimentu lidera husi ema lokal.










